1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Scott: 'Biti će potvrđen udruženi zločinački pothvat i agresija Hrvatske'

Kenneth Scott je bio glavni tužitelj u predmetu „Prlić i ostali“. On smatra da će drugostupanjska presuda potvrditi udruženi zločinački pothvat i sudjelovanje Hrvatske u agresiji na BiH.

Kenneth Scott, bivši tužitelj Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju smatra da će pravomoćna presuda u slučaju „Prlić i ostali" potvrditi nepravomoćnu presudu izrečenu u svibnju 2013. godine. Ova presuda će, kako je to kazala moderatorica tribine održane u Mostaru, novinarka i direktorica organizacije 'Tranzicijska pravda  odgovornost i sjećanje' Dženane Karup-Druško obilježiti kraj mandata haškog tribunala, jedinog takvog nakon suđenja u Nirnberškom procesu, kao i kraj najdužeg procesa vođenog na tom sudu koji je trajao skoro 12 godina. 

Nekadašnji američki i haški tužitelj kazao je kako je bio angažiran većinom u predmetima ratnih zločina protiv bh. Hrvata i posebno se osvrnuo na ulogu tadašnjeg vodstva Republike Hrvatske u ratu u BiH ali i na tezu udruženog zločinačkog pothvata - za Hrvate BiH i Hrvatske posebno neugodnu kvalifikaciju.

Tužitelj Scott: Osuda Herceg-Bosne ali i Hrvatske 

Scott nije želio komentirati što bi presuda značila za odnose unutar BiH, te BiH i Hrvatske.

Scott nije želio komentirati što bi presuda značila za odnose unutar BiH, te BiH i Hrvatske.

„Naši dokazi u žalbenom postupku su utemeljeni i snažni i držim da će biti potvrđen udruženi zločinački pothvat kao i to da se u BiH dogodio međunarodni sukob i agresija u kojem je sudjelovala i Hrvatska, a ne građanski rat kako to želi prikazati druga strana. No, ovo cijelo moje izlaganje je osobno mišljenje , a ne mišljenje i stav haškog suda“, kazao je bivši haški tužitelj, a što je naišlo na podršku sudionika tribine.

Govoreći o prikupljanju dokaza u nastanku predmeta 'Prlić i ostali', Scott je potvrdio da su to i dvije zemljopisne karte – Hrvatske Republike Herceg-Bosne i Banovine Hrvatske.

„Kada smo ih usporedili, vidjeli smo da su doslovno preslikane - da formiranje Herceg-Bosne ima za cilj uvezivanje jednog prostora na kojem su većinski jedan narod Hrvati, a iz izjava koje su imali dužnosnici iz tog vremena, vidjeli smo kakva je korelacija bliskih odnosa Herceg-Bosne i Hrvatske i to smo nastojali pokazati kao zajednički zločinački pothvat“, smatra Scott.

Tuđman nije bio puno kooperativan, Mesić je dao „zlato"

No, dok iz Republike Hrvatske nastoje osporiti ove tvrdnje, u prilog joj ne ide citiranje službenog sažetka stava Haškog tribunala kako su pored šestorke u predmetu 'Prlić i ostali' u „ostvarenju zločinačkog pothvata bili uključeni i Franjo Tuđman, Gojko Šušak, Janko Bobetko i Mate Boban“.

Za uspjeh prvostupanjske presude, ukupno nepravomoćno presuđenih 111 godina u ovom predmetu veliku ulogu, kako je kazao, imao je i nekadašnji hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.

„Nakon što je preminuo Franjo Tuđman došao je na vlast Stjepan Mesić koji je bio puno susretljiviji u suradnji sa haškim tribunalom. I kroz niz razgovora s njim ustanovili smo da predsjednički transkripti sastanaka Franje Tuđmana sa Prlićem, Bobanom i ostalima postoje. Sa stajališta tužitelja oni su nam kao zlato“, zaključio je Scott.

Vrlo važno, a čini se i znakovito objašnjenje američki tužitelj dao je i na temu zahtjeva iz Hrvatske za statusom „prijatelja suda“. Naime, on je naveo da dobar dio vodstva te zemlje nije bio oduševljen činjenicom da se pokušava dokazati da je Hrvatska bila učesnica međunarodnog sukoba kao i da se dokazuje da je njihovo vodstvo bilo dijelom udruženog zločinačkog pothvata.

Kazne izrečene u nepravomoćnoj presudi u svibnju 2013. godine, za Scotta nisu, kako je naveo, odgovarajuće za zločine koji su počinjeni.

Kazne izrečene u nepravomoćnoj presudi u svibnju 2013. godine, za Scotta nisu, kako je naveo, odgovarajuće za zločine koji su počinjeni.

To je njegovo objašnjenje odbijanja ovog zahtjeva iz Hrvatske: „Zapravo su željeli biti dio slučaja kako bi mogli to napadati i osporavati. Upravo su sudci ustanovili da ne bi bilo prihvatljivo i neprimjereno da oni, strane uključene u proces, budu dio slučaja“.

Stari most vojni cilj ili ne?

Prisutne Mostarce posebno je zanimalo tužiteljevo mišljenje o Starom mostu kao legitimnom vojnom cilju, tezi koju zastupaju optuženi i obrana.  On sam je naglasio da je tužiteljstvu bilo jasno da je most korišten za prijelaz od strane Armije BiH na desnu stranu Neretve ali da je njegovo rušenje naišlo na veliki odjek u svijetu.

„U prvom slučaju suci su kazali da je to legitimna vojna meta jer je on korišten od strane Armije BIH, ali su zaključili da je njegovo uništenje zbog  velike povijesne važnosti, bilo nepotrebno. U oružanom sukobu postoji koncept korištenja neprimjerene sile, a rušenje Starog mosta je korištenje neprimjerene sile“, smatra prvi čovjek tužiteljstva u predmetu 'Prlić i ostali'.

Na tribini u Mostaru iznesen je stav prvog čovjeka tužiteljstva, no hoće li njegove stavove potvrditi i haško sudsko vijeće, doznat će se vrlo brzo – već 29. studenoga kada se očekuje pravomoćna presuda za hrvatske čelnike Herceg-Bosne.

 

Preporuka redakcije