1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Schengenska reforma - izdaja europske ideje

Odluka o reformi Schengena je naišla na oštre reakcije u Europskoj komisiji i Europskom parlamentu. Na te reakcije se osvrće tisak na njemačkom jeziku. Listovi pišu i o nedostacima europske misije EULEX na Kosovu.

Odluka ministara unutarnjih poslova EU zemalja, donesena u četvrtak (7.6.) u Luxembourgu o reformi Schengena, izaziva oštre kritike u Bruxellesu i Strasbourgu, prenose njemački listovi. Tagesspiegel tako pojašnjava da su EU zemlje odlučile da uvedu novi mehanizam, prema kojemu bi se omogućilo privremeno ponovno zatvaranje njihovih granica, odnosno granične kontrole na razdoblje od maksimalno dvije godine, ukoliko "izvanredne okolnosti ugrožavaju funkcioniranje Schengenskog prostora".

Tagesspiegel navodi da je jedan od razloga za tu reformu bilo Arapsko proljeće prošle godine: "U proljeće 2011. su mnogi ljudi sa sjevera Afrike iskoristili propast bivših režima, koji su surađivali s EU-om pri obrani od navale izbjeglica, kako bi prebjegli preko Sredozemnog mora u Europu. Izbjeglice, koje su pristigle prije svega na talijanski otok Lampedusa, vlada u Rimu nije rasporedila po zemlji ili vratila natrag u njihove domovine. Štoviše, Rim je na sveopći bijes EU partnera stotinama Tunižana izdao Schengenske vize. Francuska je na to odlučila da zatvori svoje granice, bez da je za to imala jasan pravni temelj."

Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) piše da su zbog reforme Schengena, o kojoj su odluku donijeli EU ministri unutarnjih poslova, primjetni teški politički i pravni sukobi.

Birgit Sippel (SPD)

Birgit Sippel (SPD)

"Europska komisija i Europski parlament razmišljaju da protiv dijela odluke o reformi ulože žalbu u Europskom sudu. Osim toga, europski zastupnici, bez čije suglasnosti reforma ne može stupiti na snagu, su protiv toga da odluku o graničnim kontrolama na koncu donose isključivo zemlje članice EU-a", navodi FAZ dodajući i reakciju njemačke zastupnice u Europskom parlamentu iz redova socijaldemokrata Birgit Sippel, koja je kazala da je odluka o reformi Schengenskog sporazuma "izdaja europske ideje".  

Odlučivanje o kontrolama granica prepustiti Europi

Financial Times Deutschland podsjeća da je osim priljeva izbjeglica iz Afrike uslijed Arapskog proljeća, i konflikt s Grčkom bio povod za ovakav korak EU ministara unutarnjih poslova. Grčkoj je naime predbacivano da čini nedovoljno na zaštiti vanjske granice Europske unije kad su u pitanju ilegalni ulasci iz smjera Turske.

Brodić pun izbjeglica pred obalom Lampeduse

Francuska i Njemačka su inicirale reformu upravo zbog velikog broja izbjeglica koje su pristizale na Lampedusu

Ovaj list komentira da davanje više sloboda nacionalnim vladama kad su u pitanju granične kontrole, neće riješiti problem masovnog priljeva izbjeglice u EU, i nastavlja: "Bilo bi pametnije kad bi se odlučivanje o kontroli granica prepustilo Europi - pomoću jedne odluke u Vijeću Europske unije ili Europskom vijeću - i državama članicama samo u slučaju neke katastrofe ili terorističkog napada dopustiti iznimku. Time bi se spriječilo da zemlje same donose odluke, koje često nisu obrazložene hitnom potrebom osiguravanja granica, nego unutarnjopolitičkim motivima, primjerice u izbornoj kampanji pri kojoj se vlade takvim potezima žele pokazati i dokazati svoju odlučnost kad su u pitanju 'ilegalne izbjeglice'. Usto je broj izbjeglica koje stižu u EU - na primjer u Italiji - još pregledan, što je u četvrtak priznao i njemački ministar unutarnjih poslova Hans-Peter Friedrich. Točno doduše jeste da se vanjska granica EU-a u Grčkoj lošije kontrolira nego druge. Ali zbog toga pod znak pitanja staviti slobodu putovanja, podsjeća na trkača koji baca svoje tenisice čim se jedna vezica na njima otvori."

Kosovska "kultura nekažnjavanja"

Neue Zürcher Zeitung (NZZ) se osvrće na produžetak misije Eulexa na Kosovu i s tim u svezi navodi i kritike kojima je ta policijska misije Europske unije izložena. NZZ piše da je "neosporan loš glas koji misija uma u kosovskim medijima i u narodu. Predstavnici civilnog društva ističu fatalni kontinuitet s UN-ovom misijom (UNMIK), navodeći da danas, kao i tada (pod UNMIK-om), politička stabilnost važi kao najviša maksima te da se stoga korupcija i zločini u krugovima političkih nositelja dužnosti ne kažnjavaju.

Eulex Logo

Šef civilnih operacija Eulexa, Hansjörg Haber, to opovrgava, navodeći da su primjerice vođene istrage protiv bivšeg kosovskog ministra Fatmira Limaja i da je došlo do osude bivšeg predsjednika parlamenta Nexhata Dacisa zbog zloporabe položaja. Eulex ni pred kim neće ustuknuti, navodi on. Kritičare to, međutim, ne uvjerava tvrdeći da su procesi protiv visokopozicioniranih Kosovara često okončavani oslobađajućom presudom. Amnesty International govori o 'kulturi nekažnjavanja' te zahtijeva oštrije gonjenje ratnih zločinaca. No i kod kosovskih državnih tužitelja je slaba motivacija da se suoče sa zločinima iz rata 1998/1999. Prema navodima Amnestyja samo dva domaća stručnjaka su spremna da vrše taj posao. A političkoj eliti, naravno, ne smeta što Eulex ne hvata 'velike ribe'", piše NZZ.

Autorica: Marina Martinović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić