1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Savjet Evrope istražuje ko je pucao na Majdanu

Savjet Evrope oštro je kritikovao ukrajinsku vladu zbog nedosljedne istrage o ljudima koji su prije godinu dana ubijeni na Majdanu. Nezadovoljstvo Ukrajinaca raste, bilježi dopisnik DW iz Kijeva Frank Hofman.

Tuga se osjeća i danas. Uzduž ulice Institutskaja, pored hotela „Ukrajina“ pred Majdanom, sve do vladinih zgrada: portreti, cveće i lični predmeti koji podsjećaju na ljude ubijene za vrijeme protesta. Najmanje 49 žrtava je zabilježeno samo oko 20. februara prošle godine. Najveći broj njih poginuo je kada je jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova „Berkut“ otvorila vatru. Nedaleko od glavnog trga u Kijevu, u predsjedničkoj palati u ulici Luteranska, skoro istovremeno su pregovarali ministri spoljnih poslova Njemačke i Francuske sa bivšim ukrajinskim predsjednikom Janukovičem. To su bili dramatični trenuci. Na kraju je život u nemirima izgubilo sto ljudi. Danas ih u Kijevu nazivaju „Sveta stotina“.

20-godišnji student Igor predbacuje istražiteljima da su nesposobni

20-godišnji student Igor predbacuje istražiteljima da su nesposobni

Nema napretka u istrazi

Ukrajinci su potom izabrali novog predsjednika. Nakon što je Petro Porošenko stupio na dužnost, građani su izabrali i novi parlament, demokratski je formirana vlada. U stvari, to bi trebalo da budu idealne pretpostavke za rasvjetljavanje odgovornosti za nasilje. Međutim, po mišljenju Savjeta Evrope, to se nije desilo. Ta institucija kritikuje ukrajinsku vladu jer nije postigla „supstancijalni napredak“. To je šamar proevropskoj eliti u Kijevu. Čak je međunarodno tijelo, koje je radi utvrđivanja istine osnovao generalni sekretar Savjeta Evrope Torbjorn Jagland, optužilo kijevsko Ministarstvo unutrašnjih poslova da je zauzelo „nekooperativno i odugovlačeće“ držanje prema međunarodnim istražiocima. Predsjednik tog međunarodnog tijela Nikola Braca, dodao je da je istragu isto tako blokirala ukrajinska tajna služba SBU. On tvrdi da tamo naprosto nisu zainteresovani za rasvjetljavanje istine.

Poslije pucnjave na Majdanu, stari režim uklonio je dokaze, smatra Braca i dodaje da je istraga „pravi izazov“. Međutim, te teškoće, po njemu, ne objašnjavaju neke stvari – recimo tamo gdje je, uprkos uklanjanju dokaza, bilo moguće voditi istragu. Prije nekoliko sedmica, na godišnjicu protesta na Majdanu, ukrajinski predsjednik Porošenko iznio je teške optužbe na račun Moskve, tvrdeći da je jedan savjetnik ruskog predsjednika Putina direktno umiješan u zbivanja na Majdanu i otvaranje vatre na demonstrante. Međutim, stručnjaci koji istražuju čitav slučaj u ime Savjeta Evrope, tvrde da je to još uvijek „otvoreno pitanje“.

„Dovoljno vremena za uništavanje dokaza“

Već pola godine na južnom dijelu Majdana, na Spomeniku nezavisnosti, istaknut je ogroman poster koji podsjeća na proteste i žrtve. Igor, dvadesetogodišnji student iz južnoukrajinskog mjesta Mikolajiva, posmatra detalje na posteru: „Nisam bio na Majdanu, sve sam gledao na televiziji. Ali sve do danas nije se ništa promijenilo“, kaže on i dodaje: „Ako krivci do danas nisu pronađeni, onda znači da institucije isto rade kao i prije“. Igor kaže da su se promijenila jedino imena ljudi na vlasti.

Natalija vjeruje da bi istraga bila jednostavnija da nema rata na istoku Ukrajine

Natalija vjeruje da bi istraga bila jednostavnija da nema rata na istoku Ukrajine

U ulici nadomak Majdana, Natalija Sirotinska (43) sve to vidi drugačije: „Koliko je vremena potrebno za uništavanje dokaza?“ Prema njenom mišljenju, već bi samo jedan dan bio dovoljan, a predstavnici starog režima su bili mnogo duže na funkcijama.

Ta profesorka muzike kaže da su mnogi pobjegli na Krim otkako je Rusija anektirala ovo poluostrvo. Nešto dalje, Olena (23) sumnja da je posrijedi nešto sasvim drugo. Po njoj su možda neki predstavnici sadašnje demokratske vlasti primijenili nasilje. I zaista, na policajce je takođe pucano kada je nasilje eskaliralo.

Olena kaže da sadašnji predstavnici vlasti „neće da vode istragu sami protiv sebe“. Ona smatra da su politički reformisti, koji se zalažu za demokratiju i pravnu državu, u Ukrajini još uvijek suviše slabi. Janukovičev režim, dodaje ona, i dalje živi u hodnicima Ministarstava.

Gnjev zbog vlade u Kijevu

Ipak, postoji jedna razlika. Ukrajina je u ratu. Ujedinjene nacije navode brojku od 6.000 mrtvih. Vlada mobiliše vojnike da bi se borili protiv proruskih separatista na istoku zemlje. Bivši demonstranti, koji su se zalagali za ljudska prava i jednake šanse za sve, postaju vojnici. Svakih 45 dana po rotacionom principu vraćaju se sa fronta kući. Svjatoslav se preij dvanaest dana vratio sa fronta kod Luganska. Taj tridesettrogodišnji čovjek kaže: „Kako je to moguće? Cijela godina je prošla, a niko nije u zatvoru“. On smatra da je to nečuveno, i gnjev zbog „onih u Kijevu“ raste.

Preporuka redakcije