1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Savezni vrhovni sud Njemačke raspravljao o Radničkoj partiji Kurda (PKK)

Savezni vrhovni sud Njemačke (BGH) ispituje, da li se vrhovno vodstvo zabranjene Radničke partije Kurdistana, u Njemačkoj može kazniti zbog članstva u kriminalnoj organizaciji. U jučerašnjoj usmenoj raspravi o jednom slučaju iz Cellea su sudije počele sumnjati u to da li se svrstavanje PKK-a u terorističke organizacije može održati. Zemaljski sud u Celleu je imao slučaj optuženika, koji je od maja 2000. do marta 2004. bio PKK-a funkcioner, a koji je između ostalog osuđen na tri godine i tri mjeseca zatvora zbog članstva u kriminalnoj organizaciji.

Savezni vrhovni sud u Karlsruhe

Savezni vrhovni sud u Karlsruhe

U devedesetim godinama je vrhovno vodstvo Kurdske radničke partije svrstano u teroriste, ali je sad pitanje da li se još uvijek mogu promatrati kao kriminalna organizacija. Nekolicina sudija je izrazila sumnju u to na jučerašnjoj raspravi Sudskog vijeća za zaštitu državnog poretka. Već godinama je organizacija u Njemačkoj, slijedila pravac nenasilja, pa bi se trebalo zapitati da li je još uvijek usmjerena na činjenje kriminalnih radnji koje formulira paragraf 129 kaznenog zakonika.

Jednog visokog funkcionera staljinističke partije koja se umeđuvremenu naziva Kongragelom, Narodnim kongresom Kurdistana, Zemaljski sud u Celleu je osudio na više od tri godine zatvora. Njegov advokat želi revizijom poništiti presudu svog klijenta, jer PKK navodno više nije kriminalna partija.

”PKK nije kriminalna jer se sama ozbiljno priključila procesu demokratizacije koji je uveden 1999. godine. To je dovelo do povlačenja organizacije i naravno da se promijenilo i razmišljane vodstva.”

Također i Zemaljski sud u Celleu polazi od toga da nakon procesa demokratizacije nije dolazilo do nasilnih demonstracija. Sudije su zauzele stav da se ipak radi o kriminalnoj organizaciji jer se iz partijskih govora i letaka vidi da je moguće da se partija želi vratiti nasilju.

Sudijama Saveznog suda Njemačke se čini mogućim da bi neke od ovih činjenica mogle olakšati temeljni preokret ka miroljubivoj politici. Kako bilo, predstavnik savezne advokatske komore, Wolfgang Kalf, smatra da bi za ozbiljan prestanak nasilnog djelovanja trebalo mnogo više od toga.

”Ako ja godinama činim kaznena djela onda valjda moram mnogo više uraditi osim da ljudima kažem kako ću možda i falsifikovati koji pasoš a s druge strane kako ću živjeti mirno. To nije dovoljno jer ja ustvarnosti moram promijeniti način života. Na primjer, trebam stanovati tamo gdje sam i prijavljen. Ako ću prikupljati dobrovoljne priloge onda to trebam uraditi kao i svaka dobrotvorna organizacija, što znači da ću stati na javno mjesto i držati plakat na kojem će pisati za šta skupljam priloge.”

Saveznoj advokatskoj komori je značajan pravni raspored, a ne to da li se pojedine vođe mogu optuživati i osuđivati. Bez delikta, advokat savezne advokatske komore Kay Nehm, nema razloga za promatranje kurdske organizacije i taj bi posao trebale obavljati tajne službe a on bi onda vrlo teško došao do informacija.

Sudije će konačnu presudu iznijeti krajem oktobra.