Sauna za pčele - spas od odumiranja

Stanje je ozbiljno: u SAD-u je predsjednik Obama osobno nadležnim saveznim vlastima naložio da sve čine kako bi se poboljšali životni uvjeti za pčele. Nedavno je Njemački savez seljaka upozorio da bi ove zime moglo doći do masovnog odumiranja rojeva pčela. Ako bude previše toplijih zimskih dana, onda bi se, tako glasi upozorenje, mogle namnožiti parazitske grinje koje se zove varoa. Već proteklih godina je zbog štete koju je načinio taj parazit odumrlo deset do 15 posto rojeva pčela. "To je užasna vijest", ocjenjuje Richard Rossa, iako bi upravo ta katastrofa mogla pospješiti njegov biznis: "Kad vidite pčele koje su napadnute od tih grinja, onda se samo možete naježiti."

Ti paraziti, koji izvorno potječu iz Azije, ugrožavaju rojeve pčela na cijelom svijetu. Ispijaju krv iz organizma svog domaćina sve dok on ne ugine. "Okrutan proces", smatra Rossa. Navodi da je vidio pčele na koje su prionuli istovremeno tri parazita. Pogođene životinje isprva izgledaju raščupane, njihovi pokreti su nespretni sve dok se na koncu ne isuše (uginu). Rossa osjetno pati dok to priča. Kao pčelar je i sam bio pogođen. I htio je to promijeniti. Rossa je inženjer, istraživač, izumitelj. Kako bi u miru mogao perfekcionirati svoje izume, povukao se u Švedsku. "Gotovo da ne govorim švedski", ispričava se. Ali svom cilju, spasu pčela, u švedskoj osami se dosta približio.

Dosadašnji tretman doslovno izjeda pčele

Zahvaljujući sauni za pčele. "Hipertermija u košnici je već prije nekoliko desetljeća primjenjivana u Rusiji i bivšem DDR-u. Vrući zrak je puštan u košnicu i grinje su otpadale s pčela. Ali, tada su aparati biti veći nego hladnjaci, nije ih se moglo transportirati i stoga nisu bili pogodni za pčelare", pojašnjava Rossa. Danas pčelari koriste uobičajena sredstva za prskanje poput oksalne ili mravlje kiseline kako bi se riješili te pošasti. Kiselina izjede grinje, ali i pčele pate tijekom takvog tretmana. "Njihove oči, nožice izgledaju kao da su doista izjedene. Nema nijednog dijela tijela koji ne pati od kiseline. Pčelu se tako masivno oštećuje", napominje Rossa. Pčele se tim tretmanom slabe, postaju neotporne na viruse i proizvode manje meda. "Za mene je kiselina tabu", kaže ovaj prijatelj pčela.

U potrazi za alternativom kiselini je izumio jednu aparaturu koja pomalo liči na ladicu s pločama za grijanje i usto je dosta praktična. Osim toga, njegov izum bi trebao omogućiti da se po mogućnosti odjednom ukloni veliki broj grinja bez da se opterećuje pčele. A na koncu bi taj aparat trebao biti u upotrebi trideset godina i trebao bi biti tako jeftin "da nijedan pčelar više ne bi mogao izbjeći koristiti ga ukoliko postoji potreba", kako kaže Rossa.

Odmor za pčele - tortura za varou

Rossina sauna za pčele se postavlja ispod košnice. Grijanje se, prema izboru na baterije ili struju, postupno može uključiti na 40 do 42 stupnja. Pomoću ventilatora unutra dolazi i zrak. Dok pčele te temperature mogu izdržati, varoe nakon 30-minutnog tretmana na 38 stupnjeva uginu jer se zgrušaju njihove tjelesne bjelančevine. Posebno tvrdokorni paraziti nakon određenog vremena padnu u mrežu u donjem dijelu ladice, u kojem je temperatura, doduše, niža, ali ih tamo očekuje električni udar. Šta više, tim tretmanom se jača Imunitet pčela.

Traže se sponzori

Prvotno je Rossa htio izliječiti samo svoje pčele, ali i drugi pčelari su smatrali da je njegova sauna genijalna. Jedina začkoljica: izumitelju nedostaje novca da svoje aparate počne proizvoditi serijski. 120.000 eura mu je potrebno za amortizaciju troškova za razvoj.

Tako se uputio u potragu za sponzorom i pronašao Floriana Deisinga. Taj ekološki ekonomist je radio u automobilskim poduzećima Volvo i MAN. Danas savjetuje socijalne poduzetnike poput Richarda Rosse. Njih dvojica su osnovali poduzeće Apisystems d.o.o., Deising nabavlja novac i brine se za marketing.

Pomoću takozvanog crowdfundinga (financiranje putem gomile, odnosno grupno financiranje) na internetskoj platformi Ecocrowd je Deising uvjerio ljubitelje pčela i prirode da investiraju ukupno 50.000 eura kako bi se ubrzala proizvodnja. Jer samo baterija, odnosno potrebni akumulator košta 400 eura. Proizvodni troškovi se još kreću oko 1.500 eura po aparatu, a prodajna cijena iznosi tek polovicu.

Savjesna priprema

Kako bi usavršili taj aparat Rossa i Deising provode određene testove, odnosno pokuse u realnim okolnostima kod pčelara i time žele testirati uvjete u različitim godišnjim dobima kako bi dosegli veliku djelotvornost. Pčelarski instituti prate ta istraživanja kako bi se mogla pripremiti jedna velika znanstvena baza podataka.

Jedan veliki problem koji brine Rossu je taj da mora tretirati pčele drugih pčelara, jer su njegove izliječene od grinja. To je opet povezano s mnogim putovanjima, iako bi on i dalje radije radio na svojim izumima - u osami slabo naseljene švedske provincije Dalarna.

S druge strane rado razmjenjuje mišljenja sa svojim istomišljenicima pčelarima. "Pčelari su prije bili ljudi stariji od 80 godina i nekako čudnih karaktera", zaključio je Rossa: "Ali sve više tih ljudi koji se bave pčelarstvom su mladi. I stanovnici gradova kao i žene nabavljaju pčele. Njima je zdravlje pčela važnije od dobiti koju ostvare prodajom pčelarskih proizvoda."

A upravo zato što ti pčelari tako razmišljaju i djeluju poput njega, taj izumitelj nastoji ponuditi jednostavnu, lako primjenjivu metodu uništavanja štetočina koju svatko može platiti.