Sasvim novi glavni grad
Nova prestonica u sred pustinje biće sagrađena u roku od pet godina – tako bar glasi plan egipatske vlade kojoj je stari Kairo postao suviše tijesan. Uzore za takvu ideju moguće je naši širom svijeta…
Si-si za Al-Sisija
Novi Kairo mogao bi da bude završen već 2020. godine. Egipatska vlada namjerava da u njemu naseli pet miliona ljudi. Cijena planiranog projekta iznosi 76 milijardi evra. Novac za projekat „Glavni grad“ (Capital City), ili skraćeno Si-si (CC), predsjednik Abdle Fatah al-Sisi nada se da će dobiti od prijatelja, naftnih šeika.
Sjenka moderne
Iz ničega je nikla i Brazilija. Zgrada vlade na 'Promenadi ministarstava' koju je projektovao Oskar Nimajer i danas oblikuje panoramu glavnog grada Brazila. Titulu prestonice Rio de Žaneiro je izgubio 1960. godine.
Sjaj u stepi
Astana: od 1997. tu je sjedište kazahstanske vlade pod Nursultanom Nazarbajevim. On je predsjednik te zemlje od početka devedesetih godina prošlog vijeka, a danas se njegovo bogatstvo mjeri milijardama evra. Prestonicu je iz Almatija preselio na sjever, u Astanu, iz strateških razloga.
Mesto za 74.000 vjernika
Pakistanska prestonica takođe se preselila sa juga na sjever i to 1966. godine. Islamabad u podnožju Himalaja je zeleniji i ima znatno hladniju klimu od bivšeg glavnog grada Karačija. Džamija šaha Fejsala simbol je novog glavnog grada Pakistana. Ona može da primi više ljudi nego većina fudbalskih stadiona na svijetu.
Grad koji se još uvijek zida
Abudža se još uvijek gradi. Master-plan nigerijske prestonice iz sedamdesetih godina prošlog vijeka predviđa izgradnju brojnih četvrti na mjestima na kojima je i danas pustoš. Abudža je glavni grad te zemlje od 1991. godine. Nalazi se tačno između muslimanskog sjevera i juga kojim dominiraju hrišćani.
Kvadrati između Rajne i Nekara
Rezidencija kneževih izbornika (Kurfürsten) u Rajnland Pfalcu, u 17. vijeku je bio Manhajm. Mapa tog grada na jugozapadu Njemačke podsjeća na šahovsku tablu. U to vrijeme smatralo se da je ta šema idealna za gradsko utvrđenje, ali nije prihvaćena ni u jednom drugom evropskom gradu.
Grad za Aleksandra
O idealnom gradu razmišljalo se još u antičkim vremenima. Smatra se da je za Aleksandriju na sjeveru Egipta njen osnivač Aleksandar Veliki lično rasporedio položaj glavnih gradskih ulica. Ali, i u tim vremenima nije sve išlo po planu – grad je izgrađen tek 50 godina kasnije.