1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Sasvim nesigurno društvo

Nastavljeni protesti protiv reformi tržišta rada u Francuskoj

Protesti u Parizu

Protesti u Parizu


Pritisak na vladu premijera Dominique de Villepina sve
je veći. Francuski sindikati zaposlenih, studenata i
gimnazijalaca odlučili su da 28. marta pozovu na
generalni štrajk zbog spornog zakona o prvom
zaposlenju. Biće to četvrti dan nacionalnih protesta,
ali ne i generalni štrajk.
Insistirajući na četvrtom danu nacionalnih protesta za
redom, sindikati traže konfrontaciju sa vladom.
Premijer Dominique de Villepin, odbacio je ultimatum
od dva dana koji su
sindikati u subotu uputili za povlačenje tog zakona.
De Vilpen je predložio izmjene zakona, ali su
sindikati odbacili taj prijedlog.

„Zadatak, koji treba da ispunimo narednih dana je da
započnemo povjerljiv i konstruktivan dijalog. Na taj
način se radni ugovor za početnike može popraviti,“
rekao je francuski premijer.

Radni ugovor za početnike je medjutim očit povod za
proteste koji u Francuskoj traju već više sedmica.
Ovaj ugovor naime poduzetnicima nudi mogućnost da
početnike, mlade recimo 26togodišnjake zaposli na
dvije godine probno i da ima mogućnost da ih otpusti u
svakom momentu i bez imenovanja razloga. Premijer de
Villepin je govorio o neophodnosti da se tržište rada
fleksibilizira i pri tome imao u vidu prije svega loše
obrazovane mlade ljude. Medjutim, ovaj premijerov
prijedlog nije izazvao burne reakcije samo u četvrtima
u kojima žive takvi neobrazovani mladi ljudi, već i
medju studentima. Na subotnjim demonstracijama širom
Francuske protestovalo je više od pola miliona ljudi.
Barbara, 18togodišja Parižanka, studentica
psihologije, kaže:

"Naš protest je početak borbe protiv agresivne
politike. Mi se borimo protiv politike u Francuskoj,
koja ruši socijalne slobode. Mi ćemo se suprotstaviti
beskrupuloznom kapitalizmu koji nas uništava. Mi
demonstriramo protiv toga a ne protiv same vlade.

Ovi protesti su medjutim ipak opasni za Villepina koji
bi rado naredne godine zamijenio predsjednika Chiraca.

On mora da se pobrine za svoj politički opstanak,
najkasnije od kada ljevićari i sindikati pružaju
podršku studentima. Premijeru preostaje malo
mogućnosti: ako slijedi primjer svog prethodnika, i
popusti pod pritiskom demonstranata, moglo bi se
dogoditi da izgubi obraz. A tvrdolinijaško
insistiranje na reformama moglo bi nasuprot tome da
napravi dubok jaz izmedju vlade i naroda i time ojača
opoziciju. Gotovo dvije trećine Francuza izjasnili su
se za brzo ukidanje zakona koji je donijo parlament.

De Villepin je u roku od nekoliko sedmica izgubio na
popularnosti, za što je sam kriv, jer je bez
konsultacija sa partnerima iz socijalnog sektora na
brzinu progurao novi zakon kroz parlament,
potcjenjujući narod, smatra pariški stručnjak za
političke nauke, Michel Wieviorka.

„Sada je društvo potpuno nesigurno: u pitanju je lična
nesigurnost, nesigurnost kada je riječ o ulozi koju
država ima u svijetu, o perspektivama razvoja i
zapošljavanja...studenti imaju osjećaj da studiraju
bez garancije da ce ikada naći adekvatan posao. Osim
toga studenti vide da vlada samo pooštrava zakone i
kažu: mi kao mladi, lošije smo tretirani nego stari,
kao da smo gradjani drugog reda. To je potpuno
nepravedno, kaže Wieviorka.

Više od 84 univerziteta u zemlji su u medjuvremenu
pogodjeni štrajkovima. Zbog štrajkova je nastava
obustavljena u više od 300 gimnazija. Zbog posljedica
protesta maja 1968. je i De Gaoulle otišao iz
Elyseeske Palate. Medjutim, ne treba praviti
istorijska poredjenja, smatra Michel Wieviorka:

„Malo pretjerano formulisano studenti sada protestuju
iz upravo suprotnih pobuda nego te 68. Danas hoće
siguran socijalni sistem i njegovo očuvanje po svaku
cijenu, a prije 40 godina ljudi su zahtijevali
društvene promjene“, kaže ovaj pariški stručnjak.