1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Sasvim legalna – pljačka?

Grčkim bankama hitno je bio potreban svjež novac. Ali dokapitalizacija je predstavljala sasvim očiglednu pljačku grčke državne blagajne. Ono što je Atina ranije skupo plaćala, prodato je kasnije za sitan novac.

Najnovija izjava grčkog ministra finansija Eukleida Cakolotosa o spasavanju tamošnjeg bankarskog sistema, svakako će ući u anale sada već bizarne sapunice sa grčkim finansijskim problemima: „Mi smo žrtve sopstvenog uspjeha“, izjavio je grčki ministar na sastanku evrozone ovog novembra. Pri tom je mislio na to što su banke došle do svježeg kapitala mnogo brže nego što se moglo očekivati jer je i potražnja bila velika. Ali time su se istovremeno dogodile dvije stvari: grčkim bankama trenutno nije potrebna državna pomoć, ali i milijarde koje je država ranije uložila u njih jednostavno su – nestale. Otopile su se kao snijeg pod vrelim letnjim suncem na nekom grčkom ostrvu.

U nastojanju da se što prije privuče što više investitora, u na brzinu organizovanoj akciji spasavanja banaka, udružena je vrijednost više deonica (tzv. postupak Reverse split) i tako je više vrijednosnih papira došlo na tržište kapitala – po trenutnoj, dakle smiješno niskoj cijeni. Prva adresa za dionice banaka bio je atinski Fond za spasavanje vrijednosnih papira (HFSF), dakle grčka državna kasa. Ona je još prije dvije godine, na primjer za jednu dionicu Grčke nacionalne banke plaćala 4,29 evra, a sad tu istu dionicu privatni špekulanti kupuju za – dva centa!

Tom dokapitalizacijom je i fond HFSF sada postao samo jedan od mnogih vlasnika, iako je dionice platio mnogo, mnogo više. Povrh toga, čak i one dionice koje državni fond ima u svom vlasništvu, izgubile su veliki dio svoje vrijednosti, a bez tog „plusa“, bar na papiru, grčki budžet deluje još tužnije nego prije.

Ogorčenje javnosti i opozicije

Naravno da sve to nije prošlo nezapaženo u grčkoj javnosti. Tamošnji nedjeljnik To Vima bijesni i optužuje da su tako „država i poreski obveznici izgubila 30 milijardi evra“. List piše da se ta šteta može uporediti sa posezanjem u kapital banaka na Kipru 2013, iako je zapravo to što se dogodilo u Grčkoj u stvari mnogo gore. Na Kipru su, naime, klijenti banaka bili prisiljeni da spasavaju“ svoju banku, a sada u Grčkoj račun plaćaju svi koji tamo plaćaju porez.

„Šteta je ogromna“, tvrdi Kostas Stupas, analitičar ekonomskog internet-portala capital.gr: „Sa samo nešto oko sedam milijardi evra, špekulanti su proteklih dana uspjeli da osvoje oko dvije trećine dioničkog kapitala svih sistemskih banaka. I država i drugi brojni investitori su u proteklim postupcima dokapitalizacije uložili 37 milijardi, a one su sada praktično izgubljene.“

Griechenland Geldautomat außer Betrieb

Šteta je ogromna

Ipak, ekonomista priznaje da nekakvih alternativa takvoj dokapitalizaciji gotovo i da nije bilo. Bolje rečeno, Stupas smatra da bi bilo bolje za Grčku da se nije upustila u seriju političkih izbora tokom 2015. i da je ona tako iznevjerila i ono malo povjerenja da će uspjeti da stabilizuje svoje banke.

„To je kriminal“

Vlada premijera Aleksisa Ciprasa to, naravno, vidi drugačije. Ona tvrdi da ta dokapitalizacija nije nikakav očajnički potez i dokaz političke nestabilnosti, već da je bila neophodna jer prethodna dokapitalizacija – nije bila dovoljna. Drugim riječima, nismo krivi mi, nego prethodne vlade konzervativaca i socijalista.

Za opozicione stranke koje su nekada vodile vlade u Atini, ovo „spasavanje“ banaka predstavlja „bezočni skandal i pronevjeru grčke imovine“, prije svega jer su grčke banke tako, navodno, pretvorene u laku žrtvu međunarodnih špekulanata. Poslanik grčkih socijaldemokrata u Evropskom parlamentu Miltos Kirkos objašnjava: „Nakon što su grčke banke 2013. dokapitalizovane novcem grčkih poreskih obveznika, država je stekla 80 odsto vlasništva nad svim bankama. Sada, međutim, i dalje upumpavamo u te banke milijarde, i uprkos tome, preko noći smo izgubili kontrolu nad našim bankarskim sistemom. I kao da to nije dovoljno – dionice banaka prodavane su špekulativnim fondovima, dakle upravo onim institucijama za koje je ova ljevičarska vlada ranije govorila da su lešinari svjetskog kapitala.“

Čak i političarka sklona liberalnim ekonomski stavovima, i bivša ministarka spoljnih poslova Dora Bakojanis oštro kritikuje tu privatizaciju: „Nakon ove rasprodaje i vrijednost udjela koji država ima u grčkim bankama sa 25 milijardi evra, pao je na jedva 500 miliona. Ne samo da su grčke banke time izgubile vrijednost, već su poklonjene strancima i tako izgubile svoju grčku osnovu“, optužila je vlast opoziciona političarka u u grčkom parlamentu.

„Još nismo stigli do dna“

Ekonomista Kostas Stupas ne smatra da je problem nekakav patriotizam ili „grčki duh“ banaka: „U modernoj, umreženoj ekonomiji, firme ionako djeluju međunarodno. Nije odlučujuće porijeklo kapitala, već pitanje da li se investitor drži zakona i pravila“, smatra Stupas. Ali i on smatra da je akcija „spasavanja“ grčkih banaka u svakom slučaju neuspješna koja je, inače, izazvala i pravu oluju i na grčkoj berzi. Doduše, predviđeno je da se, tek nakon 14. decembra, ponovo dozvoli dionicama banaka koje su tako dokapitalizovane, ali po svemu sudeći njihove vrijednosti će tada zaista biti na samom dnu.

One već sada uporno padaju, a ponekada neke za dan izgube i po 30 odsto svoje vrijednosti. „To se naravno moglo očekivati“, smatra Stupas: „Mnogi dioničari sada pokušavaju da svoje dionice prodaju dok još imaju bilo kakvu vrijednost, prije nego što novi deoničari dođu sa svojim dionicama koje su platili još manje. Zato je indeks vrijednost grčkih banaka duboko u minusu, a bojim se da će vrijednosti nastaviti da padaju.“

Preporuka redakcije