1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Sastanak ministara vanjskih posklova EU

Bernd Riegert10. juni 2005

Ovog vikenda odrzati ce se susret ministara vanjskih poslova EU u Bruxellesu. Tema razgovora: financiranje EU i primanje novih clanica

https://p.dw.com/p/AV4a
Kako je moguce financirati EU - to ce biti glavno pitanje na predstojecem sastanku ministara vanjskih poslova Unije u Bruxellesu
Kako je moguce financirati EU - to ce biti glavno pitanje na predstojecem sastanku ministara vanjskih poslova Unije u BruxellesuFoto: AP

Samo ukoliko britanski sef vlade Tony Blair pristane na ukidanje dijela tzv britanskog popusta moglo bi na summitu EU doci do sporazuma oko okvirnog budzeta EU od 2007 do 2013 godine. Velika Britanija vec preko 20 godina uziva popust na svoje uplate u kasu EU. Trenutno London izdvaja godisnje 4,5 milijardi Eura u tu svrhu. Ostalie 24 zemlje clanice traze barem zamrzavanje tog popusta, koji je Velikoj britaniji odobren u vrijeme dok je ona spadala u siromasnije zemlje Unije. Mada se situacija u medjuvremenu temeljito izmjenila, britanska vlada odbija svaku pomisao na nove pregovore o tom pitanju. To je Tony Blair prije nekoliko dana ponovio u donjem domu britanskog parlamenta.

U medjuvremenu neke od zemalja koje su do sada vise uplacivale na racun EU no sto su iz Bruxellesa dobnijale nazad - poput Njemacke, Holandije i Svedske – traze i za sebe neku vrstu popusta, buduci da izdvajaju previse novca po glavi stanovnika. Tako primjerice Njemacka placa godisnje sest do sedam milijardi Eura vise no sto dobija iz razlicitih fondova.

S druge strane Itzalija i Portugal odbijaju planirana kracenja u fondovima za poticanje pojedinih regija, zemlje istocne Evrope traze vise sredstava na ime pomoci za razvoj, a Francuska ne zeli smanjivati izdatke Unije za poljoprivredu, od kojih najvise profitira. Njemacka i druge tzv. neto-platise zahtijevaju sluzbeno ogranicenje uplata na 1 % bruto nacionalnog dohotka.

Citava je situacija oko financiranja EU vrlo slozena, i tu ce biti tesko pronaci zajednicki nazivnik.

Ministri vanjskih posklova na svom sastanku nece govoriti o ustavnoj krizi EU – o tome kako ce sve ici dalje raspravljati ce sefovi drzava i vlada na summitu krajem sedmice. Pauza u procesu ratifikacije se zasada sluzbeno odbija.

S druge strane ministri vanjskih poslova ce po svoj prilici jos jednom potvrditi svoja obecanja o pristupu Uniji Bugarske i Rumunije 2007 godine. Istovremeno ce se potvrditi pocetka pregovora sa Turskom u okobru, dok je pocetak pregovora sa Hrvatskom sasvim neizvjesan, buduci da glavna tuziteljica haaskog tribunala, Carla del Ponte, jos uvijek ne smatra da Hrvatska u popunosti suradjuje sa sudom. Ministri ce takodjer ponoviti svoju namjeru da i druge zemlje Balkana – BiH, Makedonija, Albanija i Srbija-Crna Gora budu primljene u klub, mada se nece spominjati kada bi to konkretno moglo biti.