1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

O rezultatima nacionalnog PISA istraživanja

Goran Goić18. novembar 2008

Njemačka se prije osam godina prilično obrukala rezultatima prve komparativne provjere znanja i sposobnosti učenika iz 60 zemalja Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj. Iz tog istraživanja je naučena lekcija.

https://p.dw.com/p/FxRN
Nacionalnim PISA iostraživanjem je omogućena usporedba školskih sustava u 16 saveznih pokrajina radi njihova daljnjeg razvoja i unapređenja.
Nacionalnim PISA iostraživanjem je omogućena usporedba školskih sustava u 16 saveznih pokrajina radi njihova daljnjeg razvoja i unapređenja.Foto: dpa

Istočnonjemačka pokrajina Saska se može pohvaliti najučinkovitijim obrazovnim sustavom u zemlji. Tamošnji su učenici postigli najbolje rezultate u svim trima ispitnim kategorijama: čitanju i razumijevanju teksta, matematici i prirodnim znanostima. Bavarska je time potisnuta na drugo mjesto, ali su pokrajine s juga Njemačke općenito ipak uspjele zadržati visoku razinu školstva. Sjeverni samostalni gradovi Bremen i Hamburg, kao i dosad, tvore začelje tablice.

No, i na dnu skale se bilježe pozitivni pomaci. Zaostajanje za vodećima više nije toliko izraženo. "Jasno se posvuda primjećuje napredak, premda različitom brzinom. Pokrajine se po uspješnosti sve manje razlikuju, jer je do poboljšanja došlo osobito među zadnjima na ljestvici", zadovoljno konstatira predsjednica konferencije ministara prosvjete u Njemačkoj Annegret Kramp-Karrenbauer (CDU) iz pokrajine Sarske.

Da li sustav iz DDR-a i stranci utiču na rezultate?

Roland Wöller (CDU) uspjeh učenika svoje pokrajine (Saska) tumači dokidanjem u Njemačkoj uobičajne trodjelne koncepcije srednjih škola, individualnim poticajima u učenju i manjim razredima nego na zapadu zemlje. Osim toga, u istočnonjemačkim pokrajinama živi manje stranaca, a nastavni uspjeh djece doseljenika je obično lošiji od prosjeka.

Da su prirodoznanstvena postignuća učenika u čitavoj istočnoj Njemačkoj, a pogotovo u Saskoj, daleko iznad prosjeka OECD-a, Wöller objašnjava tradicijom još iz vremena DDR-a: "To je odavno žarište saske obrazovne politike. Udio prirodnih znanosti u školskim predmetima je veći od 30 posto, a u višim razredima čak i iznad toga. Tamo su učenici fiziku, kemiju i biologiju dužni pohađati sve do mature."