1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Sarajevski model umjetnosti epohe

Veliki umjetnici iz svijeta radili su za Sarajevo. Osnovana je kolekcija Ars Aevi, za koju aktuelni ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo kaže da je "bezvrijedna i beznačajna". Gdje će na kraju završiti umjetnine?

Fotografija Renza Piana na izlo#bi u Sarajevu.

Renzo Piano, italijanski arhitekta koji je uradio projekat Muzeja savremene umjetnosti u Sarajevu.

„U prvim mjesecima opsade, ja sam sebi dozvolio tu slobodu, da formuliram jedan prijedlog da Sarajevo pozove najznačajnije umjetnike iz svijeta, iz područja savremenih vizuelnih umjetnosti, i da oni svojim umjetničkim djelima, postanu osnivači kolekcije budućeg, njihovog Muzeja savremene umjetnosti u Sarajevu,“ kaže Enver Hadžiomerspahić, direktor Ars Aevi-ja.

Ova fantastična ideja, koja je ime dobila prema latinskom nazivu za umjetnost epohe, i anagramu imena glavnog grada BiH, iako je u vrijeme dok je bjesnio rat zvučala utopijski, za divno čudo, dobila je tada podršku svih političkih autoriteta u zemlji. Donesene su odluke na nivou vlade grada i države BiH, prema kojima je inicijativa Ars Aevi prepoznata kao projekat od najvećeg razvojnog značaja. Enver Hadžiomerspahić je imenovan za direktora i krenulo se u realizaciju.

Direktor Ars Aevi kolekcije Enver Hadžiomerspahić

Direktor Ars Aevi kolekcije Enver Hadžiomerspahić

Kao grudva snijega, sa plakata 14. Zimskih olimpijskih igara, zakotrljala se akcija na prikupljanju umjetničkih djela za budući Muzej savremene umjetnosti u Sarajevu, koji još uvijek postoji samo kao ideja, materijalizovana jedino na projektnim mapama, jednog od najveći živućih arhitekata, Renza Piana. Direktor Hadžiomerspahić, ne voli reći da se radi o donacijama. „Mi više volimo da kažemo da su to osnivačka djela i da su umjetnici svijeta svojim djelima postali osnivači kolekcije Ars Aevi, jer je to uistinu tako.“

„Umjetnine“ u visokom društvu

Kroz proteklih petnaest godina, ostvarena je saradnja sa najznačajnijim centrima, muzejima, galerijama i fondacijama za savremenu umjetnost iz Italije, Slovenije, Austrije i Turske. Zvanično, projekat Ars Aevi je prvi put predstavljen u junu 1993. godine na otvaranju Venecijanskog Bijenala. „Kao prvi odgovor na naš javni poziv stigla je reakcija vrhunskog eksperta za savremenu umjetnost u Italiji, Enrica R. Comija, koji je već u oktobru 1994. godine pozvao Mikelanđela Pistoleta (Michelangelo Pistoletto), jednog od najvećih protagonista savremene umjetnosti, da se svojim djelom priključi ideji Ars Aevi-ja i on zapravo postaje prvi osnivač kolekcije, u Milanu, oktobra 1994. godine. Nakon formiranja tog prvog nukleusa kolekcije u Milanu, ideji Ars Aevi su se priključili Muzej savremene umjetnosti u Pratu, Moderna galerija u Ljubljani, Fondacija „Querini Stampalia“ u Veneciji i „Museum moderner Kunst Stiftung Ludwig“ u Beču,“ kaže direktor projekta Ars Aevi.

Svi umjetnički direktori ovih značajnih institucija su se trudili da pozovu u kolekciju Ars Aevi umjetnike najvišeg internacionalnog prestiža sa njihovim najreprezentativnijim djelima. Svi ti nukleusi, sve cjeline koje su tako nastale, zovu se po imenima gradova u kojima su fomirani: Milanu, Pratu, Veneciji, Ljubljani, Beču, Sarajevu i Istanbulu. Impresivan je spisak izbornika koji u svojim zemljama pozivaju umjetnike da svojim djelima uvećaju kolekciju Ars Aevi. Među njima su Bruno Kora (Corà), Zdenka Badovinac, Lukrecija de Dominici Durini (Lucrezia De Domizio), Kijara Bertola (Chiara), Lorand Heđi (Hegyi) i Beral Madra. A kakvo je tek društvo koje čine umjetnici!

Osim Pistoleta (Pistoletto), tu su još Džozef Bajs (Joseph Beuys), Sindi Šerman (Cindy Sherman), Braco Dimitrijević, Sol Le Vit (Witt), Kurt&Plasto, Roman Opalka, Janis Kounelis (Jannis Kounellis) , Džozef Kosut (Joseph Kosuth), Jusuf Hadžifejzović i mnogi drugi.

„Bezvrijedna kolekcija“

Projekat Ars Aevi snažno je podržao UNESCO, regija Toskana (Toscana) i više talijanskih gradova. Renzo Piano projektovao je besplatno, zgradu budućeg Muzeja savremene umjetnosti u Sarajevu, uz Vilsonovo šetalište, gdje već postoji most na Miljacki koji je Piano poklonio građanima Sarajeva. Toliko su učinili građani svijeta, a sada je red na domaćim vlastima, jer je kolekcija Ars Aevi, 160 djela neprocjenjive vrijednosti, još uvijek nedostupna javnosti.

Ars Aevi Kolekcija

Ars Aevi Kolekcija

„Uz sve, ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo, Emir Hadžihafizbegović, u susretu sa uvaženim ličnostima koje razumiju i podržavaju projekt Ars Aevi, smiono govori o bezvrijednosti i beznačajnom obimu kolekcije koju, uz brojne, učtive pozive, nikada nije posjetio,“ kaže direktor Enver Hadžiomerspahić.

Zahvaljujući Ministarstvu vanjskih poslova Italije i UNESCO-u, u južnom krilu Doma mladih na Skenderiji, arhitekta Amir Vuk projektovao je Art depo u kojem se sada nalazi ova vrijedna kolekcija umjetničkih djela, dostupna samo na fotografijama onih, koji su imali privilegiju da je vide u svoj njenoj ljepoti. Kako za ovaj projekat više nije dovoljan entuzijazam njegovih tvoraca, pa ni snažna podrška iz svijeta, ovih dana Enver Hadžiomerspahić i njegovi saradnici, uputili su apel svim nivoima vlasti u zemlji, da dalje ne mogu ovako.

„To je otvoreno pismo Ars Aevi-ja i mi smo ga shvatili kao poziv na ozbiljnu saradnju. Djelujemo 15 godina, postigli smo izvanredne rezultate u procesu formiranja kolekcije i ostvarili saradnju sa Renzom Pianom, koji je prihvatio ulogu projektanta budućeg Muzeja savremene umjetnosti u Sarajevu, imali smo najveće moguće rezultate na planu promocije kolekcije i mi smo potpuno uvjereni da je sazreo momenat udruživanja pozitivne energije i racionalnog prihvatanja činjenice da je ovo važan razvojni projekat za grad, kanton, Federaciju BiH, Republiku Srpsku i državu BiH. Ovo je projekat koji može da nas pozitivno predstavlja na internacionalnom planu“, kaže direktor Ars Aevi-ja.

Slike iz kolekcije Ars Aevi

"Bezvrijedni eksponati" Ars Aevi kolekcije u Sarjevskim depoima čekaju svoje mjesto pod suncem.

Predstavljanje na Venecijanskom Bijenalu?

Jedna od takvih prilika je i budući Venecijanski Bijenale koji se održava ove godine, od juna do novembra. Iako je Ars Aevi dobio besplatno ekskluzivni izložbeni prostor u Muzeju moderne umjetnosti Ca' Pesaro u Veneciji, za učešće na Bijenalu potrebna su sredstva koja nadilaze sve oblike materijalnih procjenjivanja.

„Dobili smo izvanrednu ponudu da se predstavimo na Venecijanskom Biennalu,“ kaže izvršna direktorica Ars Aevi-ja Amila Ramović.“Naša izložba „Historija-Posthistorija-Budućnost“, uključena je u zvanični program Bijenala. Riječ je o ratnoj i poslijeratnoj bh. umjetnosti, zapravo riječ je o umjetnosti nove države Bosne i Hercegovine. A ako me pitate vjerujem li da će Muzej savremene umjetnosti u Sarajevu biti izgrađen, moj odgovor je: da, vjerujem. Jer, kada se vratim u 92. i 93, i sjetim se koliko je to sve nerealno izgledalo, a danas mi sjedimo u Art depou Ars Aevi i gledamo sva ta djela najvećih svjetskih umjetnika, gledamo arhitektonsko rješenje Renza Piana, pa sve te izložbe koje smo napravili; usuđujem se da budem optimista i vjerujem da će naša ideja biti zaokružena zdanjem Muzeja savremene umjetnosti“, kaže Amila Ramović.

A ako se to ne dogodi, Kolekcija Ars Aevi, mogla bi da završi u novoizgrađenom Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Ima tuge u glasu direktora Kolekcije Envera Hadžiomerspahića, kad o tome govori. „Tamo će, uvjeren sam, biti poštovana, zaštićena i posjećena od bezbrojnih prijatelja umjetnosti našeg regiona, Evrope i svijeta.“

Nadajmo se da se to neće dogoditi. Jer, projektu Ars Aevi u narednim godinama, pridružiće se Crna Gora, Srbija i Hrvatska sa njihovim najznačajnijim umjetnicima.