1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Sarajevski kafići u rukama offshore kompanija

Cunami zbog afere “Panama papers” još nije zapljusnuo BiH. Ipak, varaju se oni koji misle da tzv. offshore kompanije, za koje se ne zna ko im je vlasnik, nisu aktivne u BiH, tvrdi ekonomski analitičar Eldar Dizdarević.

Deutsche Welle: Gospodine Dizdareviću, vjerujete li da će kroz aferu Panama papers na vidjelo izaći i podaci za neke offshore kompanije koje djeluju u BiH?

Eldar Dizdarević: Prije svega treba naglasiti činjenicu da je afera “Panama papers” samo kap vode u okeanu. Procurili su podaci iz jedne advokatske firma od stotinu, možda i hiljadu takvih u Panami, a to je jedna od stotinjak država u svijetu gdje se može osnovati offshore kompanija. Znači da čak i ako nema građana BiH u samim Panamskim papirima, to ne znači da oni nisu aktivni kroz neke offshore kompanije koje se u njima ne spominju.

Samo posjedovanje offshore kompanije nije ilegalno. Zbog čega onda ovaj slučaj privlači toliku pažnju javnosti?

Tačno, posjedovanje offshore komapnije nije ilegalno. Ipak, čitav način poslovanja koji se odvija preko tih kompanija je, ovo naglašavam pod znacima navoda, “legalni način izbjegavanja plaćanja poreza”. Znači, ako neko u nekoj zemlji ima registrovanu offshore kompaniju, on, prema zakonima te zemlje, ne mora plaćati porez ako ne posluje na njenoj teritoriji. Njega za plaćanje poreza može teretiti samo zemlja odakle on dolazi, a praktično je nemoguće da saznate ko je taj ko je vlasnik offshore kompanije. Jedini način je da procure informacije iz neke advokatske firme koja je i posredovala prilikom osnivanja, što upravo dešava u aferi “Panama papers”. Javnosti su poznata samo imena advokata posrednika, ali ne i imena onih koji su skriveni iza svega toga. Zbog toga je ova afera toliko i značajna jer je ovo prvi put da se saznaju imena pravih vlasnika tih kompanija.

Kako uopšte funkcioniše taj sistem uz čiju pomoć se izbjegava plaćanje poreza?

Bosnien und Herzegowina Journalist und Wirtschaftsexperte Eldar Dizdarevic

Eldar Dizdarević

Princip je jednostavan. Na primjer postoji kompanija A iz Bosne i Hercegovine. Ona, na primjer, osnuje u Panami offshore kompaniju B. Prema zakonima Paname, kompanija A se ne nalazi u bilo kakvim podacima, odnosno registrima te zemlje, dakle ne vidi se da je ona vlasnik kompanije B. Kao vlasnici kompanije B se pojavljuju advokati iz Paname. Nakon toga kompanija B pošalje neki fiktivni račun kompaniji A u BiH koja i izvrši plaćanje. Ovdje u BiH svi znaju da se radi o offshore kompaniji na čiji račun se prelivaju sredstva, ali je vrlo teško bilo šta dokazati. To je praktično nemoguće jer zakoni zemalja u kojime se osnivaju te kompanije dozvoljavaju da se ne pojavljuju imena stvarnih vlasnika u papirima. Sav prihod koji ode iz kompanije A u kompaniju B nije oporezovan unutar BiH, a zakoni u zemlji gdje je registrovana ta druga firma su takvi da nema oporezivanja tih sredstava. Upravo to je, recimo, slučaj sa sada već bivšim premijerom Islanda. On je imao registrovanu offshore kompaniju u Panami. Poreski organi Islanda nisu ni znali da njihov vlastiti premijer posluje preko te firme.

Koliko su offshore kompanije aktivne u samoj BiH?

Kod nas se, nažalost, pogrešno misli da one nisu aktivne. Ja imam informaciju o nekih stotinjak firmi u BiH čiji su osnivači offshore kompanije za koje se ne zna ko stoji iza njih. Offshore kompanije se ovdje pojavljuje kao osnivači i kupci firmi u BiH. Te domaće firme, naravno, posluju ovdje, ali imaju i poslovne veze sa svojim osnivačima. Spektar takvih firmi u BiH je vrlo širok, od banaka, od vrlo velikih do malih firmi. Za mene je bilo veliko iznenađenje kada sam otkrio da ima par kafića u Sarajevu čiji su osnivači offshore kompanije iz SAD ili nekih drugih zemalja. Vjerovali ili ne, jedno vrijeme je postojala čak i jedna ćevabdžinica čiji je osnivač bila offshore kompanija iz američke savezne države Delaware.

Koliko bh. vlasti imaju uvida u poslovanje i kontrolu poslovanja takvih kompanija?

Vlasti BiH mogu nadgledati poslovanje firmi u BiH. U slučaju da postoji sumnja u legalnost poslovanja sa nekom offshore kompanijom, bh. vlasti mogu poslati upit državi u kojoj je ona registrovana. Međutim, prema zakonima tih drugih zemalja, dopušteno je registrovanje a da se nigdje ne spominje ime stvarnog vlasnika, finansijske knjige nisu dostupne vlastima drugih zemalja. Nemoguće je da BiH sazna ko je vlasnik neke kompanije, nebitno da li je ona registrovana u Panami, Luksemburgu, na Kajmanskim ostrvima ili bilo gdje drugo. Jedini mogući način da se to desi je da te informacije procure u javnost na neki drugi način, što se upravo sada dešava. Povrh svega, postoji i mnoštvo slučajeva gdje, recimo, jedan čovjek kupi kompaniju u Hong Kongu. Ta kompanija potom osnuje neku drugu na Kajmanskom ostrvu, koja onda postaje osnivač kompanije u SAD. I tako redom dvadeset kompanija u dvadeset država, a na kraju se ona prva proda zadnjoj kompaniji u lancu. Čak i da krenete istraživati, to je praktično nemoguće otpetljati.

Praktično, to znači da u BiH kapital može unijeti bilo ko, a da se ne zna porijeklo novca?

Naravno. I to nije slučaj samo sa BiH. To možete uraditi manje-više svuda u svijetu, osim u nekolicini razvijenih država poput SAD, koje vode računa o porijeklu kapitala, mada i same dozvoljavaju da se na njihovoj teritoriji osnuju offshore kompanije. Što se ulaska stranog kapitala u BiH tiče, prije izvjesnog vremena ste tako imali slučaj preuzimanja Bosnalijeka u kojem je veliki paket dionica kupila firma Haden. Tada je čak i ministar industrije rudarstva i energije vlade Federacije BiH Erdal Trhulj izjavio da ne zna ko stoji iza toga, ko je vlasnik firme Haden iz Luksemburga.

Da li je uopšte moguće promijeniti zakone da se omogući transparentno poslovanje?

To nije problem koji ima samo BiH, imaju ga i mnogo veće i privredno razvijenije države. Uzrok svemu je taj koncept offshore kompanija, koji je namješten tako da su ljudi koji se bave, opet pod znacima navoda, “legalnim izbjegavanjem plaćanja poreza”, otprilike uvijek jedno dvadeset godina ispred onih koji se bave borbom protiv toga. Ne znači, naravno, da se sve offshore kompanije bave nelegalnim radnjama, ali čitav koncept otvara mogućnost ljudima koji to žele, da to i čine i da im je to praktično nemoguće dokazati.

Eldar Dizdarević je ekonomski analitičar koji kao kolumnista piše za internet-magazin Dani i za Oslobođenje. Članke je pisao i za Business Central Europe magazin, The Economist Group (London), Fleet News Europe, Financial Internet portal (Kuala Lumpur), Poslovni tjednik (Zagreb) i druge. Predsjednik je Udruženja za razvoj finansijske kulture Beta.ba iz Sarajeva.

Audio i video zapisi na tu temu