Deklaraciju o međureligijskoj saradnji BiH i Švajcarske

„Neue Zürcher Zeitung" piše da Locher u BiH nije bio kao turista nego da je bio u misiji: „želio je da iz iskustva drugih uči o međureligijskom dijalogu u balkanskoj zemlji i da od najvećih predstavnika bosanskog islama dobije odgovarajuća obećanja. „Vjerski mir u Švajcarskoj je pod znakom pitanja. Ako rast islama u Švajcarskoj ne bude pratilo isključivo poštivanje švajcarskih vrijednosti od strane muslimana, onda će to biti malo problematično“, rekao je Locher u Sarajevu.  U deklaraciji potpisanoj u Sarajevu se naglašavaju „jednaka temeljna prava između muškaraca i žena. Švajcarska delegacija bi to radije zvala „ravnopravnost“. Predstavnici Bošnjaka su se također založili za poštovanje demokratskih principa i sekularnih vrijednosti Švajcarske. „Ovaj sporazum bi trebao ojačati imame da svoje vjerske misije izvršavaju poštujući ta načela i vrijednosti“, piše pored ostalog u listu „Neue Zürcher Zeitung".

„Švajcarski stručnjak za islam Samuel Behloul smatra da će ove riječi imati jakog efekta u bosanskoj dijaspori u Švajcarskoj, piše „Neue Zürcher Zeitung" i dodaje da je i Gottfried Locher također zadovoljan potpisanom deklaracijom. On govori o „pravilniku“ koji švajcarskim muslimanima pokazuje da u crkenom savezu imaju partnera koji će ih uzeti za ozbiljno. Locher je predložio da se naredne godine održi simpozij evangelističkih sveštenika i bošnjačkih imama u Švajcarskoj. Također je predviđeno da predstavnici crkve ubuduće islamske duhovne vođe poduče švajcarskim vrijednostima. „Intelektualno ogledalo" islama u Bosni je „veza" sa ostatkom islamskog svijeta. Važno je da Švajcarci vide da nam je ova forma islama bliža od neke druge iz Saudijske Arabije", izjavio je Locher.

„Locherov angažman je vrijedan pažnje", piše u drugom tekstu, koji je objavljen u listu „Neue Zürcher Zeitung".  „Najviši predstavnik švajcarske evangelističke crkve je pozvao na međuvjerski dijalog. On će biti učinkovit samo kada se sa učtivih fraza pređe na djela i počne govoriti o škakljivim temama. Isto važi i za muslimansku stranu. Podrška reisa Kavazovića i albanskih imama u Švajcarskoj je vrijedna pažnje jer ona doprinosi da se skine genaralna sumnja sa muslimana zbog koje često pate. Međutim, do toga još nije došlo. Papir trpi sve. Muslimanska udruženja i imami  radikalizovanim osobama u vlastitim redovima direktno i bez oklijevanja jasno moraju staviti do znanja da ne tolerišu njihovo ponašanje", piše pored ostalog  „Neue Zürcher Zeitung". 

Sličnom temom se bavi i list „Limmattaler Zeitung" koji pored ostalog piše da se u potpisanoj deklaraciji osuđuje „vjerski motivisani terorizam nezavisno od toga u ime koje vjere je on počinjen. List prenosi da je Reisu-l-ulema Islamske zajednice BiH Husein ef. Kavazović rekao da „bosanski muslimani osjećaju pripadnost Evropi i da sa zabrinutošću gleda na sve veći uticaj zalivskih država u zemlji. Predsjednik Saveza evangelističkih crkava Švicarske i predsjedavajući predsjedništva Saveza protestantskih crkava Evrope Gottfried Locher je u Sarajevu izjavio da „razgovori između religija u BiH direktno doprinose političkom miru i da tim razgovorima nema alternative, niti u Bosni, niti u Švajcarskoj".

Novo poglavlje svađe sa Turskom

Odluku Turske da ne dopusti poslanicima Bundestaga da posjete vojnike Bundesvera u bazi u Incirliku je također jedna od tema kojom se bave komentatori njemačke dnevne štampe. „Mannheimer Morgen" piše da „povlačenje vojnika iz Indžirlika više neće moći da se odgađa. Ne može biti da parlamentarci koji moraju da odlučuju o svakoj pojedinoj oružanoj akciji zavise od dobre volje Turske. Osim toga, Turska i Njemačka su članovi NATO. Tako se ne ophodi sa partnerima.“

"Wiesbadener Kurier" smatra da zabrana posjete za poslanike Bundestaga blokira jedan važan demokratski akt. „Parlamentarna armija Bundesweh mora biti pod kontrolom zastupnika naroda. Ako to više nije moguće, u Bundestagu više ne smije biti većine za ostanak vojnika u Turskoj."

Frankfurter Rundschau" piše da su „Bundestag, a još više vlada, zabrinuti da će konflikt, ukoliko bude dalje eskalirao, otuđiti Tursku od odbrambenog saveza i otjerati je u naručje Rusije. No, kolika treba da bude cijena sprječavanja te mogućnosti? Još može da se vjeruje u to da turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan blefira kada i dalje okreće ventil eskalacije. No, s obzirom na to da on stalno nanovo demonstrira snagu, pa i hapšenjem dvojice Nijemaca, potrebno je uputiti mu jasan signal. Ne mora zbog toga da se povlači Bundeswehr. Ali, Njemačka bi ovu krizu trebalo da uzme kao povod da zatraži jedinstven i odlučan stav EU i NATO prema Turskoj. I Erdoganu je Zapad previše potreban i on ne smije sasvim da prokocka odnose s njim."