1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Sarajevo: između orijenta i okcidenta

Njemačka štampa osvrće se na evropski Islam u kontekstu knjige Holma Sundhausena o istoriji Sarajeva. Bavi se i početkom suđenja Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču u Minhenu, kojeg ocjenjuje senzacionalnim.

List Neue Zuericher Zeitung donosi članak o istoriji Sarajeva, osvrćući se na knjigu Holma Sundhausena u kontekstu evropskog islama, koji ne postoji od talasa useljavanja muslimana iz Turske u zapadnu Evropu prije 50 godina, već egzistira u jugoistočnoj Evropi stotinama godina. Tamo zahvaljujući Osmanlijskom carstvu postoji muslimansko-evropska kultura, za što je najbolji primjer BiH i Sarajevo, piše NZZ i dodaje:

Dr. Holm Sundhausen

Dr. Holm Sundhausen

"Šaroliko i jednostavno Sundhausen odslikava komplikovanu biografiju grada na razmeđi orijenta i oksidenta. Službeni zapis o nastanku Sarajeva je ukaz Isa-Bega Isakovića iz 1462. U naredna dva stoljeća od naseobine je postao trgovački i zanatski centar. Paralelno se odvijala islamizacija. 1485 u Sarajevu je 76 posto svih domaćinstava bilo krišćansko, 1520 bilo ih je samo 20 posto. Bitan instrumenat u tome bila je praksa da se krišćanski dječaci odvode u janjičare i da se školuju za visoke funkcije. Takva praksa nije se doživljavala samo kao prinuda već i kao šansa za napredak.

Mitos multikulturalnog Sarajeva Sundhausen je podvrgnuo jednoj korekturi. Pod vladavinom Osmanlija ljudi rezličitih vjera i etnija su živjeli jedni pored drugih a ne jedni s drugima. Skupa se trgovalo, ali privatno je svako bio za sebe. Hrišćani i Jevreji su plaćali danak i svoju vjeru nisu smjeli obavljati javno. Prvi veliki procvat grada okončan je kada je princ Eugen Savojski u velikom ratu protiv osmanlija zapalio grad. Povici pravoslavaca i katolika na ravnopravnost bili su sve glasniji.

Deutschland Buchcover Holm Sundhaussen Sarajevo Die Geschichte einer Stadt

Knjiga Holma Sundhaussena: Sarajevo - istorija jednog grada

1870 došlo je do nereda kada je izgrađena prva pravoslavna crkva i kada su po prvi put u Sarajevu počela odzvanjati crkvena zvona. Kako bi smirili nerede, velike sile su odlučile da na Berlinskom kongresu 1878. Bosnu stave pod upravu Austrougarske monarhije. Osoba koja je obilježila tzv. "misiju civiliziranja" bio je ministar finansija Benjamin Kalaj koji je svim etničkim grupama i vjerama dao nacionalni osjećaj i osjećaj pripadnosti. Ali ipak oni nisu uspjeli ugušiti srpski i hrvatski nacionalizam. Drugi procvat Sarajeva okončan je atentatom Gavrila Principa 1914.

U Drugom svjetskom ratu grad su zauzeli njemački fašisti i hrvatske ustaše. Na zahtjev Himmlera 20.000 muslimana je školovano za SS-diviziju pod nazivom Handžar. Stotine hiljada Srba, Jevreja i Roma pale su kao žrtve. Treću fazu procvata Sarajevo je imalo u vrijeme socijalizma. Pod krinkom jugoslovenstva tinjali su stari nacionalizmi, podstaknuti regionalnim nejednakostima. 1991, godinu dana nakon prvih višepartijskih izbora, Slovenija i Hrvatska su proglasile nezavisnost. I to je bio uvod u postjugoslovenske ratove.

Spektakularno suđenje: ubistvo u garaži

Sedmičnik Die Zeit osvrće se na sudski proces u Minhenu za ubistvo Stjepana Đurekovića. Na optuženičkoj klupi su Josip Perković (69) i Zdravko Mustač (73) zbog saučesništva u ubistvu. Die Zeit piše: "Iz više razloga to bi mogao biti spektakularni proces. Predviđeno je 50 dana suđenja, mada sudionici polaze od stotinu. 44 svjedoka, 7 vještaka, 133 novinara od toga 15 iz Hrvatske. 4 branioca se brinu o optuženima. Pravno je ovaj slučaj novina, jer se do sada nikada nije desilo da je jedna suverena država isporučila visokog funkcionera tajne službe. Hrvatska međutim to nije uradila baš dobrovoljno.

Kroatien Josip Perkovic Prozess

Josip Perković

Pokušaj vlade da zadrži Perkovića i Mustača u zemlji je iz hrvatskog ugla bio razumljiv. Obojica su top agenti, koji su držali u rukama poluge sigurnosnih službi. Žrtva Đureković bio je okarakterisan kao državni neprijatelj, jer je napisao manifest pod nazivom "Komunizam, jedna obična prevara". Pod Titom su svi kritičari režima bili progonjeni i to bez obzira na mjesto boravka, kako je predviđao dodatni član u zakonu, usvojen 1966. Ovo se navodi u jednom izvještaju njemačke tajne službe BND. Jugoslovenski agenti imali su legitimitet da progone bjegunce po cijelom svijetu, prije svega u Njemačkoj, gdje je osadmesetih godina utočište našlo 15.000 političkih emigranata. Do 1989. je jugoslovenska tajna služba u Njemačkoj ubila 35 Hrvata u egzilu. To je najduža i najveća serija nerazjašnjenih ubistava u njemačkoj poslijeratnoj istoriji.

Ali državno tužilaštvo Njemačke misli da razlog za ubistvo Đurekovića nije bio samo političke prirode. Đureković je kao marketinški direktor INA-e bio upućen u ilegalne poslove, koje je uglavnom vodio sin jednog visokog funkcionera. U aktima se pojavljuje još jedan mogući motiv. Bivši srpski top-agent i glavni inspektor jugoslovenske tajne službe Božidar Spasić je u svojoj knjizi napisao da je Đureković radio za njemačku tajnu službu BND. Imamo dokaze za to, napisao je Spasić. Tako je Đureković navodno BND-u dao strateške podatke o podzemnim magacinima goriva JNA. Čak ga je navodno, navodi Spasić, jedan njemački agent izveo iz zemlje. Portparol BND-a nije se želio o tome izjašnjavati ", piše između ostalog Die Zeit.