1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Saobraćajni projekti – ključ spasa za BiH

Spajanje Sarajeva i Zenice autocestom ima veliki značaj za bh. privredu. Završetak radova na dionici Koridora 5C ozvaničen je puštanjem u promet tunela „1. mart“. Radovi na Koridoru mogli bi potrajati i do 10 godina.

Od utorka (26.8.) dva velika bh. privredna područja spojena su modernom autocestom. Od Sarajeva do Zenice sada se putuje pedesetak minuta. Veliki udio u izgradnji ove dionice Koridora 5C imale su domaće kompanije, što u svijet šalje jednu sasvim drugačiju, pozitivnu sliku BiH. Analitičari tvrde da je privredni značaj ovog poduhvata izuzetan, jer izgradnja autoceste pospješuje razvoj i drugih privrednih grana, posebno proizvodnju materijala i opreme. Također, podsjećaju kako Evropska komisija očekuje da BiH na putu ka Evropskoj uniji poboljša transportni sektor i Infrastrukturu.

Brži transport ljudi i roba

Brži transport ljudi i roba

Ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić kaže kako su bh. kompanije pokazale da imaju znanje i sposobnost za izvođenje najsloženijih projekata, ne samo u slučaju izgradnje tunela „1. mart“. „Angažmanom velikog broja bh. radnika povezane su privrede dva najjača kantona u Federaciji BiH, Sarajevskog i Zeničko-dobojskog. Ovo je povezivanje i ostalih regija, ali i stvaranje pretpostavki za jedinstveni ekonomski prostor, ne samo u Federaciji, nego i cijeloj BiH“, rekao je Hasić.

Moderne saobraćajnice smanjuju troškove eksploatacije i održavanja vozila, ali donose i nešto veće cijene cestarine. Među onima koji su nezadovoljni cijenom je i Sarajlija T.B. koji zbog prirode svog posla često putuje na relaciji Sarajevo – Zenica. „Lijepo je to što konačno imamo ovakav put i što se iz Sarajeva do Zenice stiže za manje od jednog sata, ali kilometar košta oko 12 feninga. Sa TAG-om (uređaj za elektronsku naplatu cestarine) cijena je 20 posto manja, ali i to je puno“, kaže T.B.

Koridor 5C jedan je od Panevropskih „razvojnih“ koridora

Tunel 1.mart

Tunel "1.mart"

O cijenama cestarina u BiH još će se raspravljati, ali se pogodnosti korištenja modernih saobraćajnica ne mogu osporiti. Autocesta „A1“ koja je u izgradnji u BiH, dio je Panevropskog saobraćajnog Koridora 5C koji će centralnu Evropu povezati sa Jadranskim morem (Ploče – Sarajevo – Osijek – Budimpešta). Planirana dužina Koridora koji prolazi kroz BiH (Autocesta „A1“) iznosi oko 340 km, a njime bi, pored ostalih gradova, bili povezani Odžak, Doboj, Zenica, Sarajevo, Konjic, Mostar i Čapljina.

Koridor 5C jedan je od Panevropskih „razvojnih“ koridora. Prema ocjeni analitičara, to je šansa za domaće i strane kompanije, kako za investitore tako i za izvođače radova. Veći dio projektne dokumentacije za Autocestu „A1“ je urađen. Imovinsko-vlasnička prava, međutim, još nisu potpuno riješena što usporava izgradnju Koridora. Upravljanje i održavanje Autocestom „A1“, u dijelu koji prolazi kroz Federaciju BiH, povjereno je Javnom preduzeću (JP) Autoceste Federacije BiH.

U ovom preduzeću smatraju da sa intenziviranjem izgradnje Koridora 5C treba očekivati „povećanje zaposlenosti, ekspanziju građevinskog sektora te proizvodnju i prodaju građevinskog materijala potrebnog za gradnju autoceste“. Direktor JP Autoceste Federacije BiH Ensad Karić vjeruje da će Koridor 5C biti završen za osam do deset godina. On je nedavno izjavio i da se pri izgradnji Autoceste „A1“ na dionici od Konjica do Mostara, uz korištenje novih tehnologija, mogu očekivati i znatne uštede.

BiH treba vezu sa Zapadom, ali i Istokom

Radovi na Koridoru mogli bi potrajati još osam do 10 godina.

Radovi na Koridoru mogli bi potrajati još osam do 10 godina.

Koridor 5C bi, kako tvrde analitičari, povezao sjever i jug BiH, ali i BiH sa Hrvatskom i Mađarskom, odnosno centralnom Evropom. Bila bi to, kako ističu, veza BiH sa Zapadom. Na nedavnom sastanku zapadnobalkanskih lidera u hrvatskom gradu Cavtatu, još jedna autocesta našla se u fokusu regionalne politike. Riječ je o Jadransko-jonskoj autocesti koja bi, prema tvrdnjama bh. zvaničnika, mogla postati veza BiH sa Istokom.

Na sastanku u Cavtatu bh. zvaničnici navodno su dobili „usmenu ponudu“ da se Jadransko-jonska autocesta, umjesto kroz Dubrovnik, gradi kroz BiH. Trasa bi, kako su precizirali, išla od Crne Gore prema Hercegovini i prolazila bi kroz Trebinje, Počitelj, Ljubuški i Čitluk. Jadransko-jonska cesta tako bi zaobišla Dubrovnik i znatan dio južne Dalmacije, što u dijelu hrvatske javnosti nije primljeno s odobravanjem. Izgradnja bh. dionice Jadransko-jonske autoceste navodno bi trebala početi 2020. godine.