1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Sankcije Rusiji - koliko je dovoljno?

SAD i EU su Rusiji uvele sankcije. Kremlj je ljut i prijeti protumjerama. Koliko su realna upozorenja o mogućnosti spirale međusobnih sankcija? Da li bi to značilo „oživljavanje Hladnog rata“?

Šefovi država i vlada zemalja članica EU su početkom marta usvojili trostepeni plan sankcija Rusiji. Prvi stepen je obustavljanje razgovora sa Moskvom o viznim olakšicama i novom sporazumu o partnerstvu. Drugi stepen sankcija obuhvata zabranu ulaska određenih lica u EU i zamrzavanje njihove imovine. EU je u martu uvela sankcije za 33 osobe iz Ukrajine i Rusije. Te osobe su odgovorne za eskalaciju na Krimu koji je do polovine marta pripadao Ukrajini, a nakon toga ga je prisvojila Rusija.

Američki predsjednik Barack Obama

Američki predsjednik Barack Obama - Oštre mjere protiv Moskve.

EU je u ponedjeljak (28.4.) sankcije uvela za još 15 osoba. Među njima je i zamjenik ruskog premijera Dmitri Kosak koji je koordinator politike ruske vlade prema Krimu. Sankcijama je pogođeno i više vođa proruskih grupa na istoku Ukrajine. Sankcijama je u međuvremenu pogođeno 48 osoba.

Treći stepen sankcija još nije uveden. On će biti uveden ako Rusija, po procjeni EU, dalje bude destabilizovala situaciju u Ukrajini. U slučaju toga su najavljene privredne sankcije. Međutim, do sada nije jasno kako bi te mjere trebale izgledati. Evropska komisija trenutno radi na zajedničkoj poziciji svih 28 zemalja članica EU.

SAD su velikom broju osoba iz okruženja ruske vlade zabranile ulazak u SAD i blokirale bankovne račune. U ponedjeljak je na listu sa imenima osoba pogođenih sankcijama dodano i ime šefa naftnog koncerna „Rosneft“, Igora Sečina. Na listi se nalaze političari i vojna lica koji su odgovorni za krizu na Krimu i destabilizaciju situacije na istoku Ukrajine.

Pogledajte video 03:31

Njemačke firme strahuju zbog mogućih sankcija Rusiji

Sankcijama SAD je pogođena i banka iz St. Petersburga „Rossija“. Američka vlada navodi da je pogođeno i 17 firmi koje imaju vezu sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Tome treba dodati i ograničavanje izvoza visoko-tehnoloških proizvoda koje može upotrijebiti ruska vojska. Dodatne sankcije mogu pogoditi i ključne branše ruske privrede, naravno, ako Rusija vojno interveniše u Ukrajini.

Kako je Rusija reagovala na sankcije?

Reakcije su različite: od podrugljivih do ljutitih. Neke od osoba koje su pogođene sankcijama su navele da je „čast“ biti na toj listi. U međuvremenu Moskva prijeti sa protumjerama. „Iskreno rečeno, počinju nas nervirati sa sankcijama“, izjavio je Dmitri Rogosin, koji je također pogođen sankcijama. On dodaje da „oni ne razumiju da se sankcije mogu vratiti kao bumerang“.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je upozorio na mogućnost negativnih posljedica za privredne aktivnosti zapadnih energetskih koncerna u Rusiji. „Ako se ovo nastavi, naravno da ćemo morati razmisliti o tome kako će inostrane firme raditi u Rusiji, posebno u ključnom, energetskom sektoru.“

Proruski separatisti su napali zgradu vlade u Lugansku. Ukrajinske snage sigurnosti nisu uzvraćale.

Proruski separatisti su napali zgradu vlade u Lugansku. Ukrajinske snage sigurnosti nisu uzvraćale.

Ruski naftni koncern „Rosneft“ sarađuje sa više zapadnih energetskih kompanija kao što su američka firma „ExxonMobil“, „Statoil“ iz Norveške ili italijanski naftni koncern „Eni“. Njemački energetski koncern „E.ON“ je u proteklih nekoliko godina također proširio poslove u Rusiji. On je od 2007. godine u Rusiju investirao šest milijardi eura. Prije svega je riječ o izgradnji novih elektrana.

Koliko su bolne ruske sankcije?

Efekti stvarnih sankcija su u granicama. Prekid razgovora o viznim olakšicama i novom sporazumu o partnerstvu EU i Rusije od strane EU je više simbolične prirode. Blokiranje bankovnih računa i zabrana ulaska u EU se odnosi na relativno mali krug ljudi. Pogođene osobe su navodno još ranije svoj novac sklonile na sigurno.

Susan Stewart, stručnjak za istočnu Evropu iz fondacije za nauku i politiku, kaže da bi sankcije indirektno mogle biti bolne. „Povećao se broj investitora koji povlače kapital jer se boje da više neće smjeti odlaziti u Rusiju i da će rublja izgubiti vrijednost“, kaže Stewart. Sve bi to mogla biti posljedica nesigurnosti koja nastaje kroz krizu i sankcije. Posljedice toga će snositi i ruska privreda. Međunarodni monetarni fond je svoju prognozu rasta za Rusiju u 2014. godini znatno smanjio: sa 1,3 na 0,2 posto.

Koliko je velika opasnost od spirale sankcija?

Dr. Susan Stewart: Poslati jasne signale

Dr. Susan Stewart: "Poslati jasne signale"

Relativno velika. Gernot Erler, opunomoćenik njemačke vlade za Rusiju u slučaju novih sankcija Zapada računa sa „protusankcijama“. Nakon toga se postavlja pitanje „da li se spirala uzvratnih mjera uopšte može više kontrolisati“, kaže Erler i dodaje: „To bi uistinu značilo povratak Hladnog rata“ .

Susan Stewart također smatra da su ruske protusankcije „veoma vjerovatne“. Ipak, Stewartova je za upućivanje jasnog signala na adresu Kremlja. Ona smatra da oštre sankcije mogu natjerati Moskvu da promijeni svoj kurs. „Ako se pri tome ostane kod relativno blagih sankcija, iako je Rusija anektirala Krim i destabilizovala istok Ukrajine, onda će Rusija to dalje nastaviti raditi. Srednjoročno bi to moglo ugroziti države poput Moldavije ili Gruzije“, kaže Stewartova.

Autori: Nils Naumann / Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić

Audio i video zapisi na tu temu