1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Sankcije Rusiji koštaju i Njemačku

Diskusije unutar Evropske unije o proširenju sankcija Rusiji brinu predstavnike nemačke privrede. Savezi se pribojavaju drastičnog pada njemačkog izvoza i problema koje će imati njemačke firme u Rusiji.

Odlučnost prema Kremlju istovremeno nanosi gubitke domaćoj privredi – to je izazov sa kojim su suočeni šefovi država i vlada EU nakon vjerovatnog obaranja aviona na liniji MH17. Već u četvrtak na snagu bi mogao da stupi novi krug sankcija koji pogađa privredu. Dok Amerikanci već duže vremena priželjkuju od EU drastičnije mjere u ophođenju sa Kremljom, privredni savezi upozoravaju na nesagledive posljedice zbog pooštrenja sankcija Rusiji.

Posljedice se već osjećaju

„Svako treće radno mjesto u Njemačkoj zavisno je od izvoza. Kada se to prenese na njemačko-rusku trgovinu, imamo broj od 300.000 radnih mjesta, čiji opstanak zavisi od te trgovine“, kaže Folker Trajer, zamjenik direktora Njemačke privredne komore u razgovoru za DW. „Postoje brojna preduzeća koja su veoma mnogo investirala u Rusiji. Da li ona sada moraju da plaćaju cijenu političkog sukoba? Kao predstavnik privrede u to sumnjam i tu sumnju moramo da artikulišemo“, dodaje on za DW.

Postojeće mjere se u Njemačkoj javnosti posprdno nazivaju sankcijicama. Jer, one za sada samo pogađaju pojedince bliske Vladimiru Putinu, čiji su bankovni računi u EU zamrznuti, a zabranjena su im i putovanja. Međutim, čak i te simbolične sankcije već pokazuju konkretne posljedice za njemačku privredu. „U prvih pet mjeseci ove godine izvoz u Rusiju je smanjen za preko 13 odsto“, kaže Trajer.

Pogođena srednja preduzeća

S obzirom na novonastalu, neizvjesnu situaciju, ruske firme će sve intenzivnije tražiti partnere u drugim delovima svijeta. „Na osnovu iskustva Privredne komore u inostranstvu, znamo da se ruski poslovni partneri naročito okreću Kini.“ Iako Kinezi najčešće nisu u stanju da ponude isti kvalitet kao njemačke firme, tamo počinje nova trgovinska saradnja, objašnjava naš sagovornik Trajer.

I njemačka srednja preduzeća upozoravaju na opasnost od uvođenja oštrijih sankciji Rusiji. „U privrednom ratu sa Rusijom može samo da bude gubitnika“, upozorava Mario Ohoven, predsjednik Saveza malih i srednjih preduzeća. „Embargo ili slične mere prinude protiv Rusije pogodiće prije svega mnoga naša srednja preduzeća koja izvoze.“

Većina od oko 6.300 njemačkih preduzeća koja su aktivna na ruskom tržištu su, prema riječima Ohovena, mala i srednja. Čak 98 odsto od oko 350.000 njemačkih izvoznika su srednja preduzeća, i svako četvrto pogađaju ekonomske sankcije.

Političari da objasne svoje odluke

Dakle, veoma je jak pritisak privrede na saveznu vladu da sa velikim oprezom donosi odluke o proširenju sankcija. Ministri spoljnih poslova EU, u utorak su u Briselu postigli sporazum da Evropska komisija do četvrtka razmotri prijedloge, kojim osobama i firmama bi sankcije trebalo da se pooštre.

Njemački ministar spoljnih poslova Frank-Valter Štajnmajer uoči sastanka je zahtjevao da EU uvede „oštrije sankcije“. Evropska unija se uvijek zalagala za dijalog i smirivanje situacije, kazao je Štajnmajer u Briselu uoči sastanka sa kolegama iz EU. „Istovremeno Rusija se nije u dovoljnoj meri pridržavala dogovorenih obaveza. Iz toga moramo da izvedemo zaključke“, kazao je Štajnmajer ne iznoseći više detalja.

Ukoliko se EU jednoga dana bude odlučila za proširenje sankcija i na druge sektore, privrednici strahuju od mogućih odgovora Rusa. „U tom slučaju bi mogli da budemo suočeni sa ekstremnim mjerama odmazde i da upadnemo u spiralu sankcija“, kaže Trajer. „Političari bi tada privredi i stanovništvu morali da objasne kako i šta dalje raditi.“ Na kraju krajeva, Njemačka je u velikoj mjeri zavisna od uvoza gasa iz Rusije. „Na to pitanje bi takođe trebalo odgovoriti.“