1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Sankcije nisu glavni ruski problem

Rusija već odavno ide u pravcu teške recesije, dok EU raspravlja o novim sankcijama protiv Moskve. Koju ulogu zapravo igraju sankcije Zapada?

Kada ovih dana europski mediji izvještavaju o tome da ruskoj ekonomiji prijeti recesija zbog zapadnih sankcija i pada cijena nafte nesumnjivo imaju pravo. Međutim ekonomske poteškoće u Rusiji su u najvećoj mjeri rezultat pogrešnih poteza same Moskve. Sankcije Zapada koje su uvedene zbog agresivne politike Moskve prema Ukrajini su ove strukturalne probleme samo dodatno pojačale.

Osnovni razlog pad cijena nafte

Tako to vidi i ruski ministar financija Anton Siluanov. Već koncem novembra 2014. godine on je procijenio da bi gubici Rusije zbog "geopolitičkih sankcija" mogli iznositi oko 40 milijardi američkih dolara u godinu dana. Posljedice tih sankcija su doduše velike, ali ipak "ne toliko kritične za (politički) kurs i možda za budžet kao što su cijene naših izvoznih proizvoda" - dakle nafte i gasa.

Russlands Währung weiter auf Erholungskurs

Pad cijena nafte doveo je i do pada vrijenosti rublje

Godišnje gubitke zbog pada cijena nafte ministar je u novembru procijenio na 90 do 100 milijardi američkih dolara. U tom trenutku je daleko najveća ruska izvozna grana izgubila oko 30 posto na vrijednosti. Samo kratko nakon toga, kada su gubici već iznosili više od 50 posto, Ministarstvo financija je moralo ponovo svoditi račune. Efekat "vanjskog šoka" kako se u Moskvi trenutno opisuje jeftina nafta i sankcije, iznosi sada oko 200 milijardi dolara, izjavio je 29. januara Anton Siluanov iz Gornjeg doma ruskog parlamenta. Pad cijena nafte uticao je i na dramatičan pad vrijednosti rublje koncem 2014. godine koji je postao spektakularni nagovještaj velike krize.Od tada naime kurs rublje oscilira otprilike sinhrono sa padom cijena nafte. Ruski osnovni problem se naime sastoji u tome da se njeno političko vodstvo predugo uzdalo u to da priliv petrodolara nikada neće presušiti i zapanjujuće malo učinilo za modernizaciju i diversifikaciju domaće privrede.

Strukturalna kriza domaće proizvodnje

A ruska privreda je počela slabiti još u proljeće 2013. godine čemu je krivac bila sve lošija klima za investicije. Već u ljeto 2014. godine svuda su bile prisutne recesivne tendencije - još prije nego su cijene nafte vrtoglavo pale i EU pribjegla uvođenju ograničenja na putovanja i zamrzavanju bankovnih računa i stvarnih ekonomskih sankcija.

"Sankcije kataliziraju razvoj, ali nisu njihov osnovni uzrok", objašnjava Rainer Seele, predsjendik Njemačko-ruske vanjskotrgovinske komore i šef Wintershalla, firme kćeri BASF-a koja je više od dva desetljća aktivna na ruskom tržištu. Ruski ministar privrede Aleksej Uljukaev je za list "Vedomosti" nedavno govorio o tri krize koje zemlja trenutno mora prevazići: strukturalnoj, cikličnoj i geopolitičkoj. Time su sankcije za njega na trećem mjestu.

Käse in einem Geschäft in Moskau Russland

Rusija je na sankcije odgovorila zabranom uvoza životnih namirnica iz EU

I premijer Dmitrij Medvedjev je koncem januara naglasio da Rusija ima "čitav niz" velikih problema koji "nisu u direktnoj vezi sa vanjskim utjecajima i promjenama cijena nafte". Jedna od osnovnih nevolja, rekao je bivši ruski predsjednik, je u tome da su u posljednjih 10-12 godina plaće u zemlji porasle brže nego produktivnost.

Protuakcije iz Moskve vode eksploziji cijena

Značenje ekonomskih sankcija EU, koje traju tek pola godine, ne bi dakle trebalo biti precijenjeno: Kuba, Sjeverna Koreja i Iran žive godinama i desetljećima sa mnogo težim sankcijama. Većina ekonomskih sankcija uvedenih 01. avgusta, a potom proširenih 12. septembra, su ionako prilično pojedinačne: Primjerice zabrana isporuke oružja kao i opreme za naftnu industriju u Arktiku.

Ono što je zaista bolno jest samo ograničeni pristup europskom tržištu kapitala za neke velike banke i državne naftne koncerne i koncerne vojne industrije. Međutim upravo su ti koncerni na Zapadu izuzetno zaduženi i u što skorije vrijeme moraju platiti svoje kredite u milijardama ili ih refinancirati. I šef Vanjskotrgovinske komore Njemačke Volker Treier polazi od toga da će treći stepen sankcija koje je EU uvela Rusiji svoje posljedice pokazati tek u ovoj godini.

Djelovanje protuakcija Moskve su nasuprot tome već osjetili ruski potrošači. 06. avgusta 2014. godine je predsjednik Vladimir Putin dekretom zabranio uvoz životnih namirnica i poljoprivrednih proizvoda iz cijele EU. Plan je bio da bi to trebalo imati bolne posljedice za europske poljiprivrednike i istodobno dati podsticaj domaćim. Međutim domaća poljoprivreda uopće nema kapacitet da bi profitirala od takvih protekcionističkih mjera. Rezultat: Cijena životnih namirnica je znatno porasla. Nivo inflacije bi, prema zvaničnim prognozama u proljeće ove godine, mogao dostići 17 do 20 posto. Ipak već u januaru je Državno tužiteljstvo otvorilo istragu jer je ustanovilo porast cijena pojedinih roba i do 150 posto.