San o ″bosanskom proljeću″ | Kiosk | DW | 20.02.2014
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

San o "bosanskom proljeću"

Njemački Süddeutsche Zeitung piše o protestima u BiH, njihovim protagonistima i pritiscima na aktiviste. U žiži pažnje njemačkih medija je svakako i mogući scenarij građanskog rata u Ukrajini.

Njemački nadregionalni dnevnik “Süddeutsche Zeitung“ donosi članak pod nazivom „San o bosanskom proljeću“ u kojem piše o protestima protiv posrnule ekonomije i korupcije u BiH koji postaju sve glasniji, ali i o pritisku na organizatore protesta koji postaje sve veći. Jedan od njih je i Fadil Duranović iz Srebrenika. List piše:

"Fadilu Duranoviću svakodnevno stižu prijetnje da će mu, ako ne prestane sa protestima, ´polomiti zube´. Ovaj 45-ogodišnjak i bivši vojnik, uprkos tome, nastavlja svoj angažman na animiranju pristalica i daljim aktivnostima demonstranata. Naredna prijeteća poruka upućena Duranoviću je glasila: ´Sada ćemo ti demolirati kuću´. Već narednog jutra je njegova vikendica bila ruinirana. ´Čak su i instalacije bile iščupane iz zidova´, kaže on."

Pokretači protesta po svaku cijenu nastavljaju svoju borbu protiv korupcije i za dobrobit svih građana BiH.

Pokretači protesta po svaku cijenu nastavljaju svoju borbu protiv korupcije i za dobrobit svih građana BiH.

Ni tim činom, navodi se dalje, nisu uspjeli Fadila Duranovića odvratiti od namjere da nastavi započetu borbu protiv korupcije. On je već sutradan stajao na pozornici Bosanskog kulturnog centra u Tuzli i saopštavao prisutnima naredne planove i aktivnosti demonstranata. „Ja se njih ne bojim-nemojte ih se ni vi bojati“, glasila je njegova poruka i apel okupljenima. „Oni“ - to su su za Fadila korumpirani političari, umišljeni vlastodršci, korumpirani policijski oficiri i direktori javnih preduzeća, koji očito pronevjeravaju novac građana.

Te večeri je oko 1.000 prisutnih na Plenumu građana Tuzlanskog kantona raspravljalo o perspektivama u BiH i budućim aktivnostima „bosanskog proljeća“. Tako se nazivaju protesti i okupljanje građana u BiH koji traju već dvije sedmice. Samo u Tuzli, gradu od 130.000 stanovnika, industrija je skoro potpuno urušena. U gradu je danas, kako piše u članku, više onih bez posla od onih koji imaju zaposlenje i hljeba. Nezadovoljstvo radnika propalih državnih preduzeća, koji su tog 5. februara pokrenuli proteste, nije slučajno. Bio je tu i docent sa Univerziteta u Tuzli Damir Arsenijevića, koji je prvi pozvao na organizaciju plenuma građana.

Broj pristalica pretesta stalno raste i na plenumima je prisutan sve veći broj građana. Demonstranti u Tuzli su, kako sami ističu, postigli već prve uspjehe. Samo dva dana poslije prvih demonstracija odstupila je sa vlasti kantonalnma vlada, a usvojen je i prijedlog da se političarima ukine „bijeli hljeb“, kako se u narodu naziva jednogodišnja novčana nadoknada za političare nakon gubitka mandata. „Mi sada brojimo svoje uspjehe“, kaže Arsenijević, jedan od ključnih organizatora protesta, energični aktivista, koji je studirao u Engleskoj, bio učesnik Occupy protesta u Kaliforniji i koji je osnivač Protestnog pokreta „Revolt“.

Cilj je da se povežu forumi građana u BiH i da se na taj način, pored lokalnih, rješavaju i veći državni problemi.

Cilj je da se povežu forumi građana u BiH i da se na taj način, pored lokalnih, rješavaju i veći državni problemi.

Protesti u Tuzli su pokrenuli i građane Sarajeva, Mostara, Bihaća, Travnika, Zavidovića i drugih bh.gradova na pobunu protiv vladajuće elite. Međutim, neki moćnici se u namjeri da suzbiju proteste i obeshrabre aktiviste kakav je i Fadil Duranović, ne susprežu od upotrebe nasilja. Također, predstavnici vlasti i direktori preduzeća u Tuzli i Sarajevu svojim radnicima prijete otkazima u slučaju da nastave sudjelovati na protestnim okupljanjima. Novinar "Süddeutsche Zeitunga" navodi i primjer studenta Nikola Zelića iz Travnika koji doživio je pritisak od policijskih struktura kada je namjeravao organizovati plenum građana. Istovremeno, neke političke partije pokušavaju u demonstracije ubaciti i provokatore, navodi se dalje i dodaje:

"Aktivnosti demonstranata, uprkos svemu tome, se nastavljaju. ´Ovo je naša 1989.-u BiH se sada više stvari pokrenulo nego unazad 20 godina´, kaže Vedad Pašić, docent na Prirodno-matematičkom fakultetu u Tuzli i suorganizator protesta u ovom gradu. On je, zajedno sa Damirom Arsenijevićem, protekle sedmice boravio u Sarajevu, gdje su njih dvojica govorila na Plenumu građana u namjeri da prenesu svoja saznanja i iskustva. ´Sada je potrebno da povežemo forume građana Tuzle, Sarajeva i Mostara i da na taj način, pored lokalnih, rješavamo i velike probleme u BiH´“, rekao je Pašić novinaru njemačkog lista.

Nikola Dronjak na studentskim protestima u Banja Luci 2013.

Nikola Dronjak na studentskim protestima u Banja Luci 2013.

Iako sui se protesti do sada događali isključivo u Federaciji BiH, građani Republike Srpske, piše novinar „Süddeutsche Zeitunga“, imaju isto toliko razloga da organizuju proteste, jer je i u ovom dijelu zemlje nezaposlenost velika i privreda skoro potpuno uništena. "Ipak, Milorad Dodik, autokratski predsjednik RS-a, protiv svojih neistomišljenika koristi propagandu, policiju i tajnu službu. Organizator protesta u Banja Luci Nikola Dronjak, student Medicinskog fakulteta, u junu prošle godine je ispred Vlade RS-a na demosnstracijama okupio 4.000 studenata. Bile su to najmasovniji protesti te godine na kojima je od Dodika traženo da ispuni svoja stara obećanja. Tražila se izgradnja novog kompleksa studentskih domova i iskorjenjavanje sveprisutne korupcije na fakultetima", piše Süddeutsche Zeitung i nastavlja:

"Malo kasnije, Nikolu Dronjka su istisnuli iz studentske organizacije.´Ni moja supruga ni ja nismo dobili posao. Dodikovi mediji su me okarakterisali su me kao stranog špijuna. Policija i tajne službe su me nadzirale i na granici su me pretresali do gole kože´, kaže Dronjak. Zbog takvih pritisaka su tek neki od aktivista ostali vjerni svojim ciljevima. Poslije protesta u Tuzli i Sarajevu, Aleksandar Zolja iz Helsinškog komiteta u Banja Luci je pozivao građane na demonstracije. ´Odazvalo se tek oko 200 ljudi´, kaže on. Ipak, ni protesti na kojima je samo jedan čovjek ne ostaju neprimjećeni. Kada je nezaposleni magistar farmacije Draško Ćup protetvovao u Banja Luci protiv visoke nezaposlenosti, bio je uhapšen i kažnjen zbog ometanja javnog reda i mira sa oko 280 eura", zaključuje se u tekstu „Süddeutsche Zeitunga“.

Drama na Majdanu

Časopis „Die Welt“ o nastavku ukrajinske drame piše: "Zemlja u sjenci Putinove Rusije doživljava drugi politički potres nakon izbijanja „narandžaste revolucije“. Dramatično je to što zapadni dio zemlje svoju slobodu traži u okretanju ka Zapadu, a istočni u suprotnom smjeru i to u okrilju Moskve.

Da li će ovi stavovi i konačno sukobi rezultiuirati građanskim ratom? Ništa nije isključeno. Moguća je i podjela zemlje. Bez osoba poznatih cijeloj evropskoj javnosti, kakav je Kličko, sve bi bilo još teže. No, jedan Kličko ne čini proljeće. Ipak, žudnja za slobodom na rubu ruskih područja ostaje vrijedna pažnje. Hoće li Evropljani i dalje gledati hladno na događanja u Kijevu i Ukrajini?. Po srijedi je strah od produbljivanja krize i konflikta sa Putinom. To se osjeti i u Briselu odakle dolaze tek diplomatske intervencije i prijetnja sankcijama. Konačno, poznato je da je Ukrajina dio Evrope, ali i da je kao Bjelorusija nedovršena u organizacionim oblicima, ekonomiji i identitetu. Kako dakle pomoći ovim zemljama među kojima je i Rusija? Podupiranjem i jačanjem svega što predstavlja zajedničku evropsku kulturu, moral, vladavinu prava i odricanje od nasilja.

Ne, simpatije Evropljana ka ukrajinskim ustanicima su beskorisne. Evropljane je prošao entuzijazam za nove revolucije. Ostaje tek razočarenje i zaprepaštenost. Čak i ako građani Evrope odluče da okrenu leđa drami u Ukrajini, neće izbjeći posljedice“, zaključuje se u kolumni lista “Die Welt”.

Autor: Faruk Šabanović

Odgovorna urednica: Jasmina Rose