Samostan u Fojnici čuva blago srednjovjekovne Bosne

U dva mjeseca kako je Samostan otvorio vrata, oko 4000 ljudi je posjetilo njegove biblioteke i muzeje, ponosno uz dobrodošlicu kaže vitalni gvardijan fra Mirko Majdančić: „Samostan je 650 godina ovdje. Imamo knjižnicu sa 5000 naslova, 13 inkunabula iz 1500. godine, 12000 knjiga koje su između 200 i 400 godina stare. Tu je arhiv iz turskog vremena sa 3000 dokumenata od kojih 150 pisanih bosančicom“.

Rat je ozbiljno poremetio zajedništvo Bošnjaka i Hrvata u Fojnici. Samo je 80 Hrvata ostalo u varoši, od toga 50 u samostanu. Danas je među 15 000 žitelja većinsko bošnjačko stanovništvo u omjeru 70 naspram 30%. Povratku Hrvata umnogome je doprinijela i činjenica da franjevci nisu napuštali Fojnicu kad je bilo najteže.

Najpoznatija banja u BiH privlači turiste

Danas se projekti obnove i razvoja osmišljavaju zajednički. Turizam je primarna zadaća kaže gvardijan Majdančić. Banjski turizam u Fojnici igra veliku ulogu. „Gradiće se vodeni grad sa otvorenim i zatvorenim bazenima i termalnom vodom. Sagrađeno je apartmansko naselje. Brusnica je turistički centar sa skijalištima na 1600 metara. U ljetno vrijeme se mogu brati gljive i borovnice, kao i ljekovito bilje. Samo prošle godine od toga je Fojnica zaradila 600 000 KM. Vranica je bogata izvorima zdrave vode, a tu je i Prokoško jezero,“ navodi fra Mirko.

Jačanje suživota Bošnjaka i Hrvata

U ratno vrijeme fra Mirko je znao u sarajevskoj Dobrinji ne samo donijeti pakete pomoći da se preživi, nego i zasvirati gitaru nakon mise. Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma fra Mirko je pomagao ljudima u porušenim domovima.

Malo je ljudi koji zrače s toliko optimizma, kad je riječ ne samo o perspektivi Fojnice. Ovaj bosanski gradić će postati evropski turistički centar kaže on samouvjereno. Plan je tu - za neko bolje vrijeme i jačanje suživota Bošnjaka i Hrvata na izvorištima nekad velike i jake srednjevjekovne Bosne.