1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Samo vrh ledenog brijega - psihička oboljenja sportista

Ralf Rangnick je svojom ostavkom na mjesto trenera kluba Schalke 04 pokrenuo debatu o psihičkim oboljenjima osoba koje se profesionalno bave sportom. Ne mali broj boluje od brnouta i depresije. Pritisak je ogroman.

default

Burnout i depresija još uvijek su tabu teme u profesionalnom sportu, iako je prema mišljenju eksperata značajan broj nogometaša iza zatvorenih vrata zatražio pomoć. O tjelesnim povredama se otvoreno priča. Duševne povrede su međutim često tabu, kritikuje sportski psihijatar i fizioterapeut Valentin Markser: „Imamo veliku potrebu za boljim informisanjem kada je riječ o bolestima u ranom stadiju i lječničkom tretmanu duševnih opterećenja, te odnosu trenera, klubova i udruženja prema ovoj temi."

U fokusu javnosti

Na tretman kod Valentina Marksera nekada je dolazio i Robert Enke, bivši golman njemačke reprezentacije koji je patio od jakih depresija i koji je 2009. godine izvršio samoubistvo. Skoro dvije godine kasnije su psihička oboljenja u profesionalnom sportu ponovo postala tema,  nakon što je trener Schalkea 04 Ralf Ranngnick, priznao da i sam ima burnout sindrom.

Montage Robert Enke Ralf Rangnick und Sebastian Deisler Fußball psychische Belastung Flash-Galerie

Robert Enke, Ralf Rangnick i Sebastian Deisler

Trenutna diskusija je naravno dobra jer dovodi do toga da ta tematika prestaje biti tabu, kaže sportski psiholog iz Kiela Manfred Wegner: „Tabui se razgrađuju. Menadžerima profesionalnih klubova se mora jasno staviti do znanja da se burnout može liječiti isto kao i depresija."

Slučaj Ralfa Rangnicka je samo vrh ledenog brijega, u to su svi sudionici nogometnog svijeta sigurni. Nakon hrabrog poteza trenera Schalkea 04, sada postoji nada da će se javnost senzibilizirati i izgraditi svijest o tome. Eksperti se nadaju da je Rangnick poslao signal: „Nadam se da će Rangnick i dalje ostati na tržištu kako bi se vrhunskim menadžerima klubova signaliziralo da je to problem na određeno vrijeme", kaže  Manfred Wegner i dodaje:  „Svima nama se može isto to desiti - bournout se može liječiti i šansa za povratak na staro svakako postoji.“

Posljednje tabu teme

Ralf Rangnick

Ralf Rangnick pokrenuo novu diskusiju o psihičkim oboljenjima sportaüa

U sportu su do sada već pali neki bastioni: ovisnost o igrama na sreću, konzumiranje droge, doping. Čini se da se sport sada počinje baviti jednom od posljednjih tabu tema: psihičkim oboljenjima.

Mnogi treneri i profesionalni igrači međutim ne žele da priznaju da su bolesni, jer se boje da će nositi mrlju, da neće moći podnijeti taj teret i da više neće moći naći klub za koji će igrati. Manfred Wegner u "slučaju Rangnick“ ipak vidi prve predznake za promjene u Njemačkoj. Ova igra skrivanja u vrhunskom sportu bi mogla biti privedena kraju samo ukoliko se igrači ne bi bojali posljedica, naglašava on. „Javnost još nije dovoljno zrela, članovi upravnih odbora vrhunskih klubova također nisu zreli da se primjereno uhvate u koštac sa ovom temom. Kod profesionalnih igrača jednostavno postoji strah da to priznaju, zato što mediji i javnost još nisu dogurali dovoljno daleko",  vjeruje Wegner.

Loša iskustva

Loša iskustva je posebno imao nogometaš Andreas Biermann sa svojim priznanjem psihičke iscrpljenosti. Bivši igrač Union Berlina i NK St. Pauli je 20. novebra 2009, potaknut samoubistvom Roberta Enkea priznao da pati od depresije, pričao je o pokušaju samoubistva i rekao da se nalazi na lječničkom tretmanu. Kratko nakon toga je ostao bez posla. „Tek kada se o duševnim tegobama bude govorilo kao o istezanju mišića onda ćemo zanti da se nešto promijenilo,“ smatra kelnski sportski psihijatar Valentin Markser.

Izgorjeli sportisti

Sven Hannawald Vierschanzentournee

Sven Hannawald

U Njemačkoj je u posljednjih nekoliko godina bilo nekoliko vrhunskih sportista koji su oboljeli od bournout sindroma: 2004. godine je to bio skakač Sven Hannawald koji je jedini osvojio sve turnire na Četiri skakaonice. U januaru 2007. godine isto se desilo i bivšem igraču njemačke nogometne reprezentacije Sebastianu Deisleru. I biciklista Jan Ullrich, jedini njemački pobjednik Tour de Francea je 2010. godine zatražio lječničku pomoć zbog toga što je imao burnout sindrom.

Burnout se,prema ocjeni eksperata, kod sportaša ne pojavljuje češće nego kod običnih ljudi. Konkretne brojke ne postoje. Nogomentni klub HSV iz Hamburga trenutno je jedini profesionalni klub u Njemačkoj, koji upošljava "doktora za duševne bolesti".

Autori: Srećko Matić/Belma Fazlagić-Šestić 

Odg. urednica: Jasmina Rose