1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

SAMO ODŠKRINUTA VRATA BRISELA

Sredinom naredne sedmice ministri vanjskih poslova članica Sjevernoatlantskaog saveza ponovo će raspravljati o bosansko-hercegovačkoj kandidaturi za saveznički projekat partnrstva sa nečlanicama

Svi pouzdani izvori, međutim, govore da bi rasprava mogla biti kratka, jasna i sa negativnim ishodom i ovoga puta, iako je od prošlogodišnjeg pada na ‘solunskom ispitu’ prošla skoro godina dana. U završnom dokumentu će, kako najavljuju dobro upućeni izvora NATO-a, kao i do sada, biti konstatovan značajan progres po svim pitanjima vojne transformacije, ali će isto tako biti precizno rečeno da je za prijem još uvijek prerano.

Bosna i Hercegovina je ispunila svih četrnaest tehničkih uslova za prijem u Partnerstvo za mir, ali ne i jedan jedini politički, a to je saradnja s Haškim tribunalom. A kada je Hag u pitanju, onda je više nego poznato da su sve aluzije usmjerene na Karadžića i Mladića, čija mreža zaštitnika, po procjeni komandanta Štaba NATO-a u Sarajevu, američkog generala Stivena Šuka, godišnje prometne kroz svoje ruke oko 250 miliona konvertibilnih maraka. To su, dakle, novci smatra ovaj general, koji su svih proteklih godina trebali biti u rukama prosvjetnih radnika, ljekara, policajaca…u Republici Srpskoj.

Za razliku od glavne tužiteljice Karle del Ponte koja je do sada nekoliko puta zamašno promašila u najavama da će Karadžić i Mladić biti uhapšeni ili će se dobrovljno predati, general Šuk prognozira da bi se to najranije moglo dogoditi krajem godine. Ako je vjerovati vrhunskom vojniku, onda su i sve najave o eventualnom majskom zelenom signalu za ulazak BiH u Partnerstvo za mir, samo nove iluzije. I ne samo zbog Karadžića i Mladića! Čak i površnom poznavaocu pravila, principa i prakse Sjevernoatlantskog saveza je poznato da ovakva kako je sada organizirana vojska u BiH, nema nikakve šanse da postane sastavnim dijelom zdrženih snaga sjeverno-atlantskih saveznika.

Vojna reforma u BiH je, međutim, tek u procesu iz kojeg se još uvijek samo naziru moguća rješenja. Rok i za ovaj dio posla je u najboljem slučaju kraj godine. Da li će se i kako Narodna skupština Republike Srpske odreći vlastite rezolucije kojom se svaka vojna reforma u cilju centralizacije vojske I komande, blokira – ostaje da se vidi. Predsjednik ovog entiteta Dragan Čavić je prije deset dana u Briselu ostavio pozitivan utisak na članove međunarodnog Vijeća za provedbu Mirovnog ugovora, na osnovu čega su međunarodni predstavnici u BiH došli do zaključka da bi se do kraja jula moglo desiti čudo u vidu zakonskog paketa iz vojne oblasti, kojim bi se konačno stavila tačka i na ovo osjetljivo pitanje. U ovom času, u stručnim krugovima se najčešće spominje profesionalizacija vojske od 6 do 8 hiljada vojnika, ukidanje regrutacije, rezervnog sastava i ofanzivnih jedinica, što bi, kako se navodi, jedino i moglo voditi sve tri nacionalno obojene vojne stukture ka zajedničkoj komandi i ka ukidanju entitetskih ministarstava odbrane.

Čisto vojnički, dakle, BiH se ne bi mogla nadati ulasku u Partnerstvo za mir prije početka naredne godine. Povoljniji ishod je moguć samo ukoliko bi se dogodila dva velika čuda: da Karadžić i Mladić završe u Hagu prije decembra, te da se reforma vojske okonča onako kako maštaju najveći optimisti, uključujući i malenkost ovog novinara.

  • Datum 15.04.2005
  • Autor Zekerijah Smajić
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AXk1
  • Datum 15.04.2005
  • Autor Zekerijah Smajić
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AXk1