1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Samo Halit - Ne Halit Yozgat

Tisak na njemačkom jeziku piše o raspravi da u Kasselu jedna ulica dobije ime po mladom Turčinu, kojega su ubili pripadnici neonacističke ćelije iz Zwickaua. Tema tiska je ove srijede (4.4.) i 80. rođendan Bore Ćosića.

Halit Yozgat

Halit Yozgat

Süddeutsche Zeitung (SZ) u svome izdanju od srijede (4.4.2012.) donosi članak o odluci gradske uprave Kassela u slučaju spora oko dodjele naziva jednoj ulici, za koju je traženo da nosi ime mladog Turčina Halita Yozgata, kojega su pripadnici neonacističke ćelije iz Zwickaua ubili prije šest godina. SZ podsjeća na taj događaj:

"Halit Yozgat je bio vlasnik jednog internet kafića u Holandskoj ulici u Kasselu, na siromašnom sjeveru grada. Poslijepodne, 6. travnja 2006., odjednom su se čuli pucnji u malom lokalu. Halitov otac Ismail sina je našao na podu oblivenog krvlju. Umro je na njegovim rukama. Počinitelji nisu pronađeni, sve dok u studenom 2011. nije otkrivena neonacistička ćelija, koja je samu sebe nazivala 'Nacionalsocijalističko podzemlje' i u razdoblju od deset godina ubila deset ljudi, devet sitnih poduzetnika turskog i grčkog podrijetla, i jednu njemačku policajku. Bila je to prva serija ubojstava počinjena od desnoradikalnih u državi. Jedna od žrtava je bio Halit Yozgat."

SZ podsjeća i da je njegov otac u svome govoru tijekom komemoracije za žrtve neonacista, održane u veljači, kazao da obitelj ne želi nikakvu novčanu odštetu, ali da ima samo jednu želju: da se Holandska ulica, u kojoj je njegov sin rođen, i u kojoj je umro, ubuduće nosi naziv Halit.

Pripadnici neonacističke ćelije koji su tijekom više godina ubili devet migranata i jednu njemačku policajku

Pripadnici neonacističke ćelije koji su tijekom više godina ubili devet migranata i jednu njemačku policajku

Izričita želja Halitove majke

"S tom po sebi veoma skromnom željom, grad Kassel je odjednom imao jedan prilično veliki problem. Jedna tako velika i duga ulica? Odjednom s novim nazivom? Jedna magistrala, siva, bučna i prljava, u jednom dijelu grada, koji ne spada baš u četvrti koje bi mogle poslužiti kao dobar primjer", piše SZ, pojašnjavajući da su se odmah našli kritičari koji su se usprotivili mijenjanju naziva ulice:

"Jedna ulica, koja je gotovo 200 godina nosila taj naziv, ne može se odjednom tek tako preimenovati, govorili su razboriti ljudi u Kasselu. Oni manje razboriti su slali pisma i e-mailove ili slali razglednice u kasselsku Vijećnicu, osobno gradonačelniku Bertramu Hilgenu. Preimenovanje Holandske ulice, u to je bio uvjeren ne samo on, nego i zastupnici iz redova Zelenih iz Kassela kao i Vijeće za strance, imalo bi protuučinak. Jer u toj pet kilometara dugoj ulici stanuju i rade zajedno tisuće ljudi. I svaki od njih bi mogao pokrenuti tužbu pred sudom zbog preimenovanja. Neki bi to sigurno i uradili, uvjereni su u Vijećnici grada Kassela."

Stoga je, piše SZ, pronađen kompromis, pronađeno je jedno mjesto u toj ulici, koje još ne nema nikakvog naziva, a na kojem bi se na dostojan način iskazalo poštovanje ubijenom mladiću. Jedno mjesto koje je nalik malom trgu, kao i obližnja tramvajska postaja "Mombachstraße" bi trebali biti nazvani po njemu. "Samo Halit. Ne Halit Yozgat. Prezime neće biti navedeno. Bila je to izričita želja njegove majke, koja je izrazila zabrinutost da će oni koji misle zlo pronaći njezinu obitelj i nanijeti im štetu. Također će se postaviti i spomen ploča, najkasnije na ljeto, za svih deset žrtava desnoekstremnih terorista. I ostali gradovi u kojima su neonacisti ubijali, Nürnberg, Hamburg, München, Rostock, Dortmund i Heilbronn namjeravaju slijediti primjer Kassela i postaviti spomen ploče za svih deset žrtava", piše SZ.

Ćosić - pisac u egzilu, koji nije "egzilant"

Povodom 80. rođendana pjesnika i književnika Bore Ćosića, Neue Zürcher Zeitung (NZZ) podsjeća tko je Bora Ćosić i na trenutak kada je ovaj rođeni Zagrepčanin 1992. napustio "svoj Beograd, jer ga tada nije više mogao prepoznati u nacionalističkom ludilu."

Bora Ćosić

Bora Ćosić - rođen u Zagrebu, emigrirao iz Beograda, živi i radi na relaciji Berlin - Istra

NZZ prenosi sam Ćosić gotovo da i nema više sjećanja na taj trenutak, osim: "Prije nego sam krenuo, moj prijatelj, filozof Rade Konstantinović mi je dao 50 njemačkih maraka, što je tada bilo puno novca. To i usto još ključ njegove kućice u hrvatskom Rovinju u Istri. Preko Mađarske, Austrije i Italije sam konačno stigao u Istru, koja inače nije toliko udaljena, gdje se jedan u Zagrebu rođeni srpski pisac doduše trpio, ali kojemu nisu izdani pravi papiri. I to u sred Europe." - prisjeća se Ćosić, a piše NZZ i dodaje da danas ovaj pisac zajedno sa svojom suprugom, hrvatskom publicistkinjom Lidijom Klasić, živi između Berlina i Istre.

Ovaj švicarski list navodi i da Ćosićeva književna "bilanca egzila" veoma impresivna, jer je trideset njegovih knjiga publicirano samo od 1992., "kad ovaj u Jugoslaviji tako poznati autor, predstavnik nekadašnje 'beogradske avangarde', na Zapadu nije bio čak ni tajni favorit. 'Berlin me spasio', kaže Ćosić tiho, ali bez koketiranja. 'Prvo sam dobio ovdje stipendiju, onda je riješeno pitanje boravka, i na koncu sam pomoću svojih izdavačkih kuća čak proputovao njemačkim govornim područjem'", piše NZZ.

List prenosi i Ćosićevu izjavu da sam sebe smatra "agnostičkim Europljaninom, koji je rođen u Zagrebu, dok je taj grad za vrijeme austro-ugarske vladavine još bio poznat pod nazivom Agram. Za razliku od Ismaila Kadarea, koji se nakon pada albanskog komunističkog režima, u Parizu odjednom isticao kao disident u egzilu, Bora Ćosić za sebe čak ne želi ni reći da je 'egzilant' jer, kako kaže, gaji previše poštovanja prema samom značenju tog pojma i s tim povezanim ljudskim sudbinama." - prenosi NZZ. 

Autorica: Marina Martinović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić