Samit zemalja srednje i istocne Evrope u Rumuniji
27. maj 2004Od osnivanja Foruma za priblizavanje srednje i istocne Evrope ka EU, 1993. godine, a na inicijativu Njemacke, Austrije, Madjarske i Ceske, ovo je jedanesto takvo savjetovanje koje se odrzava u Rumuniji.
Uz najvise vojne pocasti zapoceo je prijem za 16 predsjednika , koji su dosli obuceni u tamna svecana odijela. 11. Centralnoevropski predsjednicki samit je otvoren.Njemacki predsjednik Johanes Rau na svom posljednjem drzavnickom putovanju,stoji izmedju madjarskog predsjednika Ferenca Madela i predsjednika Poljske Aleksandra Kwasniewskog.Pored njega, sadasnji i buduci predsjednik Austrije, Thomas Klestil i Heinz Fischer, koji je uputio prijateljske rijeci istocnoevropskim kolegama, prije svega onima cije ce zemlje od 2007.postati clanice EU:
" Rumunija i Bugarska se intenzivno pripremaju za vec konkretan datum, a Hrvatska je posljednjih godina ucinila tako velike korake naprijed, pa racunam da ce i ona u narednom krugu prosirenja, iz objektivnih i cinjenicnih razloga biti tu ".
Drugima , kao sto su Albanije, Bosna i Hercegovine, Srbija i Crna Gora je nesto teze.Stabilnost na zapadnom Balkanau je upravo tema predsjednickog samita, pored prosirenja EU.
Dovoljno je tema za bilateralne susrete iza zatvorenih vrata, gdje se posebno rado povukao domacin, rumunski predsjdenik Ion Iliesku,da bi izbjegao pitanja radoznalih novinara o Iraku.Naime, jedan rumunski list je citiirao ostru kritiku Iliesku-a na americku politiku u Iraku.Njegova glasnogovornica je to brzo demantirala,uz obrazlozenje da je rumunski predsjednik samo ukazao na teskoce sa kojima se susrecu koalicijske snage u procesu stabilizacije Iraka.
Za sada se uopste ne govori o eventualnom povlacenju oko 400 rumunskih vojnika iz Iraka.Uprkos razlikama u misljenju, Rumunija ostaje solidarna, istaknula je glasnogovornica rumunskog predsjednika.
Tema Iraka je u prvom planu, pa ostaju skoro nezapazeni mali tihi uspjesi, poput, razgovora utroje predsjednika Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije-Crne Gore.Oni su u zajednickoj izjavi potvrdili da se zele zauzeti za povratak izbjeglih i prognanih u prijeratna mjesta boravka, kao i jace saradjivati u borbi protiv orgniziranog kriminala.