1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Samit G20 u sijenci krize u Siriji

Samit G20 u Sankt Peterburgu koji počinje danas (5.9.) održava se u sijenci zaoštravanja sukoba u Siriji i napetih odnosa između SAD i Rusije. Očekuje se, ipak, da najvažnije teme budu finansije i privreda.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin nije žalio truda ni novca da se pokaže kao dobar domaćin za samit 20 najuticajnijih zemalja svijeta. Konstantinova palata na obali Finskog zaliva idealna je za izbjegavanje demonstranata. Nekoliko stotina novinara će gliserima biti prevezeno iz Sankt Peterburga na tu lokaciju. Tu postoje svi uslovi da mediji prenesu sliku delegata koji rade u harmoniji i trude se da doprinesu svjetskom blagostanju i napretku.

Prevoz za novinare do Konstantinove palate na obali Finskog zaliva

Prevoz za novinare do Konstantinove palate na obali Finskog zaliva

Istovremeno, na osnovu trenutne situacije u svijetu, može se pretpostaviti da će osmi samit G20 biti sve, samo ne harmoničan. Tu je sukob u Siriji, koga nema na zvaničnom dnevnom redu, ali će sigurno biti glavna tema. Domaćin Vladimir Putin izrazio je spremnost da o tome diskutuje i postoji mogućnost da on i američki predsjednik Barak Obama razgovaraju u četiri oka. Odnosi između njih dvojice osjetno su hladniji od afere sa zviždačem Edvardom Snoudenom.

Ekonomija u prvom planu

Tema samita G20 ne bi zapravo trebalo da bude spoljna politika, pa će najviše pažnje biti posvećeno privredi. Naime, upravo je privredna kriza i bankrotstvo američke banke „Leman braders“ dovela do prvog samita te grupe prije pet godina. I njemačka kancelarka Angela Merkel je najavila da će privreda i finansije biti glavne teme u Sankt Peterburgu. Istovremeno, potrebno je podržati i zemlje koje nemaju svoje zastupnike u G20. „Svjetska privreda će dobro funkcionisati jedino ako napreduje i privreda najsiromašnijih zemalja“, naglasila je njemačka kancelarka.

Važno pitanje je dosadašnji bilans reforme finansijskog tržišta. Ono je pokrenuta na samitu u Londonu 2009. godine. Stručnjak Martin Faust iz Frankfurtske škole za finansije i menadžment smatra da ima razloga za zadovoljstvo: „Tu sigurno ima napretka. Banke su danas solidnije“, kaže Faust za DW. Ipak, pojedine banke su i dalje prevelike. Ako takve banke zapadnu u teškoće, države i poreski obveznici i dalje moraju da im pruže podršku. „Postoji taj izraz 'too big to fail' (preveliki za bankrot). Trebalo bi smanjiti međunarodno poslovanje velikih banaka.“

Stroge mjere bezbijednosti

Stroge mjere bezbijednosti

Ostaje opasnost od krize

I Sven Giegold, kritičar globalizacije i poslanik u Evropskom parlamentu, smatra da je reforma na pravom putu. Banke imaju više svog sopstvenog kapitala i njihovo poslovanje je preglednije. Ali to ne znači da nema opasnosti. „I dalje postoji taj mjehur zaduživanja“, kaže on. Preveliko zaduživanje može ponovo da izazove probleme.

Smanjivanje zaduženja je rješavano još na samitu G20 u Torontu 2010. godine. Odatle nije proizašlo mnogo, osim u Njemačkoj, a ta zemlja stalno mora da se pravda za svoju pretjeranu štednju.

Dugovi neće privući suviše pažnje u Sankt Peterburgu. Važnije će biti trenutne turbulencije u privredama koje brzo rastu – poput onih u Indiji ili Brazilu. Osim toga, pretpostavlja se da će se usvojiti inicijativa G20 protiv izbjegavanja poreza od strane velikih kompanija.

Dakle, pred delegatima G20 stoji veliki posao. Vladimir Putin se pobrinuo za neometani rad. Zakon o demonstracijama je ionako drastično pooštren. Mjere bezbijednosti su ekstremne. Na snagu je stupio čak i poseban red letenja na aerodromu u Sankt Peterburgu.

Autori: Henrik Böhme / Darko Janjević

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić