1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Samit EU-Turska: samo jedna etapa

Čini se da je plan raspodjele izbjeglica i doseljenika unutar Europske unije osuđen na neuspjeh. Zato Unija sada nade polaže nade u zatvaranje granica uz skupo plaćenu pomoć Turske, komentira Bernd Riegert.

Politika kancelarke Angele Merkel u izbjegličkoj krizi već se odavno počela mijenjati. Brojnim malim koracima, i možda još pravovremeno da bi se izbjegao poraz na izborima u tri savezne pokrajine koji se održavaju iduće nedjelje. Izbjeglice i doseljenici kojima je kancelarka još jesenas izrazila dobrodošlicu bez ograničenja, sada bi trebali ostati u Grčkoj ili još bolje odmah u Turskoj. Ima dosta smještaja u Grčkoj i nije nužno opasno preplovljavanje Egejskog mora, kaže sada kancelarka.

Granica između Grčke i Makedonije je skoro potpuno zatvorena. "Zatvaramo Balkansku rutu", izjavio je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk sigurno ne bez dogovara s kancelarkom. A on je istodobno uputio i još jedan poziv: izbjeglice bi, molim lijepo, odmah trebale ostati kod kuće. "Osjetno" smanjivanje broja izbjeglica, koje je Angela Merkel uvijek iznova najavljivala, sada je ostvareno. To su omogućile Austrija i balkanske države sa svojim gornjim granicama za prijam izbjeglica bez obzira prema Grčkoj.

Odbiti umjesto propustiti

To kancelarki odgovara pa čak i ako taj postupak još uvijek naziva jednostranim. Ona odbija utvrđivanje gornje granice za prijam izbjeglica za Njemačku jer je ta riječ politički stigmatizirana i jer želi sačuvati svoj obraz. No gornja granica je de facto već odavno na snazi jer savezna vlada odbija direktno dopremiti izbjeglice u Njemačku, zaobilazeći balkanske države.

Riegert Bernd Kommentarbild App

Bernd Riegert

Politika propuštanja izbjeglica pretvorila se u politiku odbijanja. Izbjeglice i doseljenici se, kad god je to moguće, vraćaju na vanjske granice EU-a. E ako to nije promjena politike...

Još jesenas je Angela Merkel zajedno s francuskim predsjednikom Francoisem Hollandeom proglasila pravila EU-a o azilu "zastarjela", jer ona više ne funkcioniraju. Sada bi ta pravila, prema kojima je za izbjeglice nadležna članica Eurospke unije u koju prvu uđu, trebala ponovo vrijediti. Promjena je provedena: Grčka i Italija (što se trenutačno još uvijek vrlo malo spominje) trebale bi prihvatiti sve pristigle izbjeglice, registrirati ih, protjerati, odbiti. Da Grčka ne bi opet potonula u kaos, ponovo će dobiti financijsku i organizacijsku pomoć Unije.

Zadnji adut: Turska

Problem bi se prije svega napokon trebao prebaciti s Grčke na Tursku. Turska bi se trebala velikodušnim ustupcima Brisela pridobiti da izbjeglice i migrante uopće ni ne pusti preko granice, a u svakom slučaju da od Grčke nazad primi veći broj osoba koje su ondje nepoželjne.

Cijena, koju Turska može tražiti, je visoka: novac, ukidanje viza, članstvo u EU i nereagiranje Unije na kršenja ljudskih prava. Turci znaju da su zadnji pojas za spašavanje koji ima savezna kancelarka da bi uspjela prevladati izbjegličku krizu. "Europskog rješenja", to je pragmatična kancelarka već odavno shvatila, neće biti. Ona je sklona "turskom" rješenju. Turska će biti proglašena "sigurnom državom" za izbjeglice i doseljenike, što teoretski ilegalnim čini svaki pokušaj bijega na teritorij Europske unije.

Bez brzog rješenja za Idomeni

No neizvjesno je hoće li Turska ispuniti svoje obveze bez jamstva da će posvađane članice Unije od nje direktno preuzimati kontingente izbjeglica, dakle legalno, bez mučnog puta preko Balkana. Vjerojatno ni ovaj sastanak na vrhu neće donijeti obećanja za prihvat kontingenata. Mjere koje će u ponedjeljak obećati Turska pokazat će učinak tek nakon više tjedana ili mjeseci. Bit će potrebno još nekoliko sastanaka da bi se progurao koncept zastrašivanja i, ako je nužno, preraspodjele izbjeglica.

I tako u ponedjeljak neće biti "sudbonosnog samita" ni za kancelarku niti za Europsku uniju. Jedino će biti odlučeno o sudbini ljudi vrijednih sažaljenja koji sada čekaju na granici prema Makedoniji ili u izbjegličkim logorima u Grčkoj. Oni su prve žrtve promjene izbjegličke politike. Koliko će ih još biti? Svakim danom dolazi ih još više.

Preporuka redakcije