1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Samit EU - Reforme na čekanju

Samit Evropske unije na kojem će se, između ostalog, raspravljati i o budžetu Evropske unije do 2020. počinje u četvrtak u Briselu. Šta je drugačije u odnosu na Samit EU iz juna 2012?

I prije godinu dana je postojala velika želja da se sprovedu reforme. Ali, ni danas, godinu dana nakon Samita EU u junu 2012, stanje nije ništa bolje. "Očekivanja nisu ispunjena. U zaostatku se u mnogim oblastima kako vremenski tako i sadržajno", kaže Janis Emanuilidis iz Evropskog centra za politiku iz Brisela. Mnogi reformski ciljevi izgleda da su zaboravljeni. Samo su se u pogledu bankovne unije napravili pomaci, a čak su se i oko toga vodili žestoki sporovi. U noći uoči Samita EU su se minsitri finansija naime uspjeli dogovoriti da ubuduće i vlasnici i povjerioci ali i štediše budu odgovorni za banke. Na toj takozvanoj "skali odgovornosti" poreski obveznici su na posljednjem mjestu.

Nakon odlaganja i odugovlačenja konačno se krajem maja francuski predsjednik Fransoa Oland sastao sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Njih dvoje su imali nove prijedloge. A riječ je o tome da su odlučujuće reforme u evrozoni, te jača kontrola budžeta i finansijske politike, prologirane na još godinu dana, odnosno nakon izbora za Evropski parlament u ljeto 2014.

Prostor za dalje taktiziranje

Pritisak da se djeluje brzo je očigledno splasnuo. Prije godinu dana su aktuelni finansijski problemi evropske dužničke krize bili Italija, Španija i Kipar. Međutim, sada je situacija nešto opuštenija, a troškovi za vraćanje italijanskih državnih dugova i španski deficit podnošljiviji. Jer, odluka Evropske centralne banke u ljeto 2012. da neograničeno otkupljuje državne obveznice umirila je tržišta ali i političare te dala malo prostora za dalje taktiziranje.

Francois Hollande Angela Merkel

Fransoa Oland i Angela Merkel ispred Jelisejske palate u maju ove godine

Ali, Angela Merkel i Fransoa Oland su i dalje u sporu oko smjera u kojem treba da bude vođena finansijska politka. Merkel se oslanja na striktnu konsolidaciju i povećanje konkurentnosti, kako je to u četvrtak još jednom pojasnila pred njemačkim Bundestagom. "Privredni rast i konsolidacija budžeta nisu u suprotnosti jedno s drugim, već zavise jedno od drugog", kazala je Merkel. Oland pak želi da ekonomiju podigne, ako je potrebno i kroz veće državne izdatke, što će reći novim zaduživanjem.

"Nama je u ogromnom interesu da čitavoj evro zoni bude dobro. A to znači, da nam treba više Evrope, što ne podrazumijeva uvijek da svaku nadležnost moramo dati u ruke Brisela. Ali, svakako mora da se stvori zajednički osjećaj odgovornosti", kazala je Merkel početkom aprila u Drezdenu.

A to sada zvuči mnogo drugačije nego prije godinu dana kada su se sa Samita čuli zahtjevi za jaču kontrolu zemalja članica i za osnivanje jedne istinske političke unije.

Autori: Bernd Rigert / Svetozar Savić

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić