Samit EU -Njemačka ostaje pri svojim stavovima

Samiti slijede jedan iza drugog sa kratkim vremenskim odstojanjem. Ali problemi ostaju. Sa posljednjim zahtjevima za finansijskom pomoći koje su uputile Španjolska i Cipar broj država koje su zatražile pomoć iz Europskog fonda za spas eura će se povećati na pet. Tržišta su i dalje nemirna. Kamate na kredite za Španjolsku i Italiju su dugoročno gledano na neodrživom nivou. Grčka doduše ima vladu koja u osnovi želi ispuniti zahtjeve međunarodnih kreditora. No premijer Antonis Samaras zahtijeva bolje uvjete. Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle je na sastanku u Luxemburgu ove sedmice ostao tvrdokoran: "Europa se nalazi na ispitu koji mi Europljani želimo položiti i koji također moramo položiti. Ova dužnička kriza treba pouzdanost kod svih partnera. To znači i to da oni koji pomoć trebaju, pomoć i odbiju kako je i obećano. Ovdje nema ustupaka, nema popuštanja," rekao je Westerwelle.

Različiti pogledi

Ako se pita njemačka vlada onda bi sve moglo biti jednostavno: Svaka država dovodi u red svoj budžet i povećava konkurentnost. Njemačka u tom smislu ima i saveznike unutar monetarne unije. To su prije svih Nizozemska, Finska i Austrija, a izvan eurozone ima saveznika u Švedskoj. No, protivljenje sada dolazi čak i iz Francuske, koja je do sada bila najvjerniji saveznik. Novi francuski predsjednik Francois Hollande, kada je riječ o penzionoj politici i politici na tržištu rada, ima prilično suprotstavljeno mišljenje od zvaničnog Berlina. A u Italiji se čini da je tehnokratski premijer Mario Monti, koji se na početku zalagao za reforme, nestao.

U očima Montija, Hollandea i njihovih istomišljenika EU previše štedi, a privredni rast je premal. Stoga bi na samitu trebale biti dogovorene mjere za povećanje privrednog rasta. Njemačka kancelarka Angela Merkel u osnovi protiv toga nema ništa ukoliko to neće dovesti do novih dugova. Brojne ideje, neovisno od toga da li dolaze iz Italije, SAD-a ili iz Europske komisije Merkleovoj se čine kao jeftin pokušaj izlaska iz krize, a sve kako bi se izbjegla vlastita naprezanja. Bankarska unija, Fond za otplatu dugova ili zajedničke obveznice sve to, prema mišljenju njemačke Vlade, ide preko leđa Njemačke. Na taj način se, smatra kancelarka, gubi disciplina i jaka Njemačka bi također mogla postati preopterećena.

Autori: Christoph Hasselbach / Zorica Ilić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić