1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Sahranjen Otto von Habsburg, prijatelj Bosne i Hercegovine

I pred toga što Austrija odavno nije monarhija, sahrana Otta von Habsburga poprimila državni karakter. Ceremoniji prisustvovao i poglavar Islamske zajednice BiH, reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić

Otto von Habsburg je bio počasni građanin Sarajeva

Otto von Habsburg je bio počasni građanin Sarajeva

Otto von Habsburg, sin posljednjeg austrougarskog carskog para Karla i Zite, sahranjen je juče u Beču, u grobnici Kapuzinergruft, gdje počivaju i ostali članovi nekadašnje carske porodice. Opelo u katedrali Svetog Stefana služio je bečki nadbiskup Christof Schönborn, a ceremoniji su prisustvovali brojni predstavnici evropskog plemstva, švedski kraljevski par Gustav i Silvija, luksemburški vojvoda Henri i njegova supruga Maria Theresa, knez Hans Adam sa suprugom Marijom iz Lihtenštajha.

Otto von Habsburg je umro 4. jula u 98. godini života u svojoj kući u Bavarskoj

Otto von Habsburg je umro 4. jula u 98. godini života u svojoj kući u Bavarskoj

Prije opela i rekvijema u katadrali Svetog Stefana, od preminulog su se, a po želji članova njegove porodice, oprostili i predstavnici druge dvije vellike monoteističke religije; rabin Steven Langnas iz Minhena molitvu je tako započeo riječima „Al Molah Rachamin“, dok je reisu-l-ulema Mustafa efendija Cerić, na englekom i arapkom jeziku izgovorio molitvu koja je još prije ravno stotinu godina napisana za preminulog Franju Josipa. Ceremoniji su prisustvovali i brojni evropski političari, među njima i premijerka Hrvatske Jadranka Kosor, mađarski predsjednik Pal Šmit, te brojni drugi funkcioneri iz zemalja bivše Austro-Ugarske Monarhije. Nazočni su bili i predstavnici austrijskog političkog života, tako i bečki gradonačelnik Michael Häupl, premijer Werner Faymann, te predsjednik Heinz Fischer.

Prilikom preuzimanja priznanja počasnog građanina Sarajeva, rekao je i da Evropa bez BiH nije Evropa.

Prilikom preuzimanja priznanja počasnog građanina Sarajeva, rekao je i da "Evropa bez BiH nije Evropa".

Dio konvoja, koji je od katedrale Svetog Stefana do grobnice Kapucinergruft pratio tijelo Otta von Habsburga, činili su i austrijski gardisti, a osiguravalo ga je 400 austrijskih policajaca. Ova činjenica našla se na meti kritike austrijske opozicije, koja je mišljenja da je prisustvom austrijske vojske i policije cijeli događaj dobio državni karakter, ali da Austrija, kako su naveli, već odavno nije monarhija.

Monarhija i parlamentarizam

Otto von Habsburg rođen je 1912. godine u austrijskom Reichenau an der Rax, da bi se nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije već 1919. našao u egzilu, najprije u Švicarskoj a zatim u Španiji. Za vrijeme Drugog svjetskog rata boravi u Americi, dok 1961. godine potpisuje dokument kojim se odriče svih prava na habsburško prestolničko nasljedstvo u Austriji, što je na osnovu tzv. Habsburških zakona (Habsburgergesetze), koji datiraju iz 1919. godine, preduslov za njegov povratak u zemlju.

Sahrani je prisustvovalo više od 1000 ljudi

Sahrani je prisustvovalo više od 1000 ljudi

Od 1979. godine osim austrijskog Otto Habsburg posjeduje i njemačko državljanstvo i postaje zastupnik bajernske Krišćansko-socijalne unije, te Evropske narodne stranke u Evropskom parlamentu. Upravo njegov angažman u Evropskoj uniji je ono što se proteklih dana isticalo kao njegova najveća zasluga: da je bio veliki zagovornik Evropske unije, borac protiv nacizma i komunizma, te čovjek koji je dobrim dijelom zaslužan za pad „Željezne zavjese“.

Historičar Karl Vocelka smatra međutim da se pri tome ističu samo pozitivne strane njegovog djelovanja, te zaboravlja činjenica da Otto von Habsburg zapravo nikada nije odustao od ideje ponovnog stavaranja Austro-Ugarske Monarhije: „Iz tog angažmana ipak je uvijek izbijala ideja ponovnog uspostavljanja Austro-Ugarske Monarhije, od koje cijela porodica Habsburg nikada zapravo nije odustala. Sam Otto von Habsburg je u nekoliko navrata, izjašnjavajući se o državnoj formi u Austriji, navodio kako bi po njemu najbolja bila mješavina monarhije i parlamentarizma“, navodi Vocelka.

Monarhija?

Poglavar Islamske zajednice BiH, reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić

Poglavar Islamske zajednice BiH, reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić

„Pogledaju li se svi simboli koji su pri sahrani došli do izražaja, stiče se utisak da mi još uvijek imamo monarhiju“, objašnjava opet za Wiener Zeitung historočar Erich Bruckmüller, republički simboli, kaže on, nikada nisu izazivali toliko emocija kao monarhijski. „Republilka Austrijance nije odgajala kao patriote, već isključivo kao demokrate. U razumijevanju monarhističke euforije koja je trenutno evidentna, važno je takođe podvući da austrijska Republika nije nastala usljed pobune naroda i njegove želje za promjenom, kako je to, na primjer, bilo u Francuskoj, već je nastala kao nužno zlo nakon raspada Monarhije“.

Sa druge strane, kaže Bruckmüller, koristi od monarhijske prošlosti, ima dakako i današnja republilka. „Budimo iskreni“, kaže Bruckmüller „malo ko od turista koji posjete Beč želi vidjeti stanove za radnike i fabrike, zar ne? Glavni ciljevi su Schönbrunn, Hofburg, Burgtheater i ostale znamenitosti koje je za sobom ostavila Austro-Ugarska monarhija.“ Tako zapravo ne treba da čudi, što su juče i socijaldemokratski premijer Fayman, i predsjednik Fischer, takođe deklarisani socijaldemokrat, odali poštovanje „velikom Evropljaninu, koji je temelj svoga djelovanja pronašao u kršćanskim vrijednostima“ i zajedno sa ostalim zvanicama u katedrali Svetog Stefana pjevali himnu Austro-Ugarske.

Bosanskohercegovački profit od austrijske monarhije

Njegovo tijelo je pokopano u crkvi gdje je prošle godine pokopana i njegova supruga

Njegovo tijelo je pokopano u crkvi gdje je prošle godine pokopana i njegova supruga

Takođe manje kritična prema stavovima Otta von Habsburga i prema Austro-Ugarskoj monarhiji je historičarka Valeria Heuberger, voditeljica odsjeka za Balkan pri Austrijskoj akademiji nauka i umjetnosti, koja u razgovoru sa DW kaže: „Naravno da u Austro-Ugarskoj Monarhiji nije bilo sve savršeno, naravno da su Habsburgovci od prostora kojima su vladali imali koristi. Ali je ipak evidentno da većina stanovnika na onim prostorima na kojima se nekada rasprostirala monarhija, imaju lijepa sjećanja na ta vremena. Posebno je to postalo očigledno na Balkanu krajem 80-tih“, kaže Heuberger.

Ona pri tome posebno izdvaja područje Bosne i Hercegovine u kojoj za vrijeme monarhije, kako navodi, nisu samo izgrađeni putevi, pruge i druge javne ustanove, već je i stanovništvo doživjelo puno poštovanje, kako kulturnih tako i religijskih običaja. „Možda to posebno važi za muslimansko stanovništvo, za koje je Austro-Ugarska najprije bila kršćanska, okupatorska sila, a koje je jako brzo uvidjelo da ih monarhija, kao i sve druge vjerske zajednice, poštuje i uvažava. Sam Otto von Habsburg se zalagao za nezavisnu BiH, a posebno je cijenio bosanski islam i bosanske muslimane. Vjerovatno je i to razlog što su članovi porodice pozvali efendiju Cerića na oproštajnu ceremoniju, a moglo se takođe jasno vidjeti da je Cerić, za sve ono što je porodica Habsburg uradila za Bosnu i Hercegovinu, duboko zahvalan“.

Autor: Emir Numanović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić