1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Saddam Hussin pred sudom

Da li ce se sudjenje Saddamu Husseinu obavljati u skladu sa principima pravne drzave?

default

Jucer je bivsi iracki diktator Saddam Hussein zajedno sa 11 svojih nekada najblizih suradnika izveden pred sud u Bagdadu, gdje mu je procitan tekst optuznice. Njegov nastup sniman je na video koji je emitiran sirom svijeta, pri cemu je u nekim dijelovima iskljucen ton, kako bi se sprijecila Husseinova propaganda.

3. jula 2001 je pred sud u Haagu izasao elegantno obuceni Slobodan Milosevic, koji je izjavio da je nevin i da ne priznaje taj sud. Tri godine kasnije je Saddam Hussein pred suce izasao u odijelu, obrastao sivom bradom, i takodjer objavio da ne priznaje niti sud niti citav proces. On je predsjednik Iraka, rekao je Hussein, mada je izgledao vise kao prodavac automobila, te dodao kako je pravi zlocinac kojem bi se trebalo suditi americki predsjednik George Bush. Hussein je potom odbio potpisati sudske papire.

Ove dvije scene slice jedna drugoj u odredjenoj mjeri, ali u osnovi nemaju nista zajednicko. Svjetska zajednica jos uvijek nema opcevazeci instrumentarij za sudjenje za zlocine poput ugnjetavanja, rata ili genocid . U nürnberskim procesima poslje Drtugog svjetskog rata su pobjednici sudili pobijedjenima. Haaski tribunal za bivsu jugoslavijeu je osnovalo Vijece sigurnosti UN, a Saddamu Husseinu sada sudi nacionalni sud, mada se oiptuzenome na teret stavljaju i medjunarodni zlocini poput ratova protiv Irana i Kuvajta, te napadi na Saudijsku Arabiju i Izrael.

Bez obzira na modalitete i okolnosti sudjenja, jedno je Saddamu Huseeinu vec sada jasno: presuda je vec odavno donesena. Zbog toga iracka prelazna vlada namjerava ponovo uvesti smrtnu kaznu, a i prezivjele zrtve rezima traze smrt za Saddama Husseina. Bagdadski sud se tim zahtijevima nece niti moci niti zeljeti suprotstaviti.

To na citav procesu, medjutim, baca sjenu. O pravednosti tu nikako ne moze biti rijeci – za to su vec i sama djela suvise monstruozna. To, medjutim, pravni sistem ionako vrlo rijetko postize: pravo i pravednost su cesto dvije vrlo razlicite stvari. Problem je medjutim sa postivanjem pravnih principa. Iracko pravosudje je decenijama sluzilo nepravnoj drzavi, i bilo bi vrlo cudno da sada neki na brzinu sklopljeni Izvanredni sud polozi test postivanja principa pravne drzave. Ali barem se moglo pricekati da na vlast dodje vlada izabrana na izborima, sto se predvidja za sljedecu godinu. Ovako se tu radi o izvanrednom sudu jedne privremene vlade.

Ta vlada je naravno zainteresirana za ovaj proces. Saddama Husseina se predstavlja javnosti kao malog, bespomocnog, mozda cak fanaticnog i zbunjenog covjeka koji vise nece okupljati nikakve pristalice. S druge strane SAD su postedjene optuzbe da sprovode neki osvetnicki proces. A na medjunarodnoj razini sadasnja iracka vlada mogla bi prikupiti neke pozitivne poene, vodeci cisti proces. Vise no upitno ostaje medjutim da li ce ovim proces uspjeti suceljavanje sa dugim i mracnim razdobljem diktature. To se primjerice dogodilo u Juznoj Africi, gdje su se Komisije istine vise bavile zlocinima i njihovom pozadinom, a manje zlocincima. Ali Bagdad je vrlo daleko od Juzne Afrike.