1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

"Sada smo svi kurvini sinovi"

16. jula 1945. godine u 5:29h u pustinji u Novom Meksiku eksplodirala je prva atomska bomba na svijetu koja je, pod rukovodstvom Roberta Oppenheimera, proizvedena u istraživačkoj laboratoriji u Los Alamosu.

default

Danas, 65 godina nakon toga, izgleda gotovo komično kako je svojedobno mnogo toga zapravo bilo improvizirano: Na primjer plutonijumsko jezgro bombe je prebačeno do mjesta gdje je izveden test tako što je stavljeno na zadnje sjedište jednog automobila marke Buick. Pored toga, ispod konstrukcije na čijem je vrhu aktivirana bomba, naučnici su položili madrace u slučaju pada tog skupocjenog tereta. Prema mišljenju istraživača, testiranje atomske bombe, koja je samo nekoliko nedjelja kasnije bačena na Hirošimu i Nagasaki, bilo je sasvim uspješno.

Tog jutra je promijenjen tok istorije

Testiranje atomske bombe u Nevadi 23. maja 1953. godine

Testiranje atomske bombe u Nevadi 23. maja 1953. godine

Istoričar Nacionalne istraživačke laboratorije u Los Alamosu, Alan Carr, djeluje kao tip koji rado priča viceve. Međutim, kada govori o 16. julu 1945., veoma je ozbiljan:

„Tog jutra je promijenjen tok istorije i uspješnim aktiviranjem prve atomske bombe počela je nuklearna era.“

Naučnici „Mahattan projekta“ su sumnjali u to da prave funkcionalnu bombu. „Bio sam veoma uzbuđen razmišljajući o tome šta bi moglo da se desi – čak i veoma zabrinut“, prisjeća se fizičar Edward Teller. Naime, kratko prije testa, među naučnicima je bilo i onih koji su se čak kladili da će prototip bombe zakazati. U Istraživačkom muzeju u Los Alamosu istoričar Alan Carr pokazuje model jezgra atomske bombe: Tamno plavu kuglu sa puno izbočina i kablova. Gotovo je nevjerovatno da je ta naprava prebačena na mjesto testiranja na zadnjem sjedištu jednog automobila.

Oppenheimer: "Sada sam postao smrt..."

Robert Oppenheimer

Robert Oppenheimer

Fizičar Philipp Morisson je kasnije pričao kako su to bili izuzetno napeti sati. Teško da se razmišljalo o spavanju, misli su bile usmjerene na to da, ako pokušaj propadne, kakve bi to sve moglo da ima posljedice. Kada je sve bilo spremno za test, bomba je zvanično predata u vlasništvo američke vojske, a na računu je bila vrijednost od više stotina miliona dolara.

„Neki su se smijali, neki plakali…Većina njih je ostala nijema“, prisjeća se šef projekta Robert Oppenheimer trenutka kada je svuda bilo bijelo i kada je rasla ogromna atomska pečurka. Jedan njegov kolega je povikao: „Sada smo svi kurvini sinovi.“ Sam Oppenheimer je to formulirao onako poetski sa jednim citatom iz indijske mitologije:

„Sada sam postao smrt, neko ko uništava svjetove.“

Truman: dvije milijarde za najveći usud istorije

Harry Truman

Harry Truman

22 dana nakon toga, bačena je atomska bomba na Hirošimu. Samo 16 sati kasnije, američki predsjednik Harry Truman je postavio posljednji ultimatum Japanu: „Ili će carstvo kapitulirati ili će zavladati zlo.“

Tokom istog govora Truman je pohvalio naučnike iz Los Alamosa: „Dali smo dvije milijarde dolara za najveći usud istorije – i pobijedili smo.“

Autori: Sabine Müller / Senad Tanović

Odg. urednica: Marina Martinović