1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Sad Kijev podriva sporazum

Nakon mjesec dana, mirovni plan za istočnu Ukrajinu prijeti da propadne. Parlament u Kijevu u opštinskim izborima vidi preduslov za autonomiju. Separatisti već prijete ratom.

Napori Zapada da se okonča rat u istočnoj Ukrajini, mogu se pokazati uzaludnim: dok se vojni dio sporazuma u velikoj mjeri poštuje, došlo je do prvog spora oko politike.

Mjesec dana nakon potpisivanja mirovnog plana u Minsku proruski separatisti podižu ozbiljne optužbe na račun centralne vlasti. "Kijev je uništio krhki mir i doveo sve u ćorsokak", navodi se u zajedničkom saopštenju. Ukrajina je već pretrpjela nekoliko poraza. Ako predsjednik Petro Porošenko i njegov premijer to žele, opet ćemo ih potući, prijete lideri samoproglašenih "Narodnih republika Donjeck i Lugansk".

Jedan predstavnik separatista pokušao je da relativizuje militantne izjave. Dijalog sa Kijevom će se nastaviti.

Ipak, prijeti prvi veliki spor od stupanja na sangu takozvanog Minsk-2 sporazuma, 15. februara.

Povod su nedavne političke odluke u Kijevu.

Iznenađujući potez Kijeva

Ukrajinski parlament je u utorak uveče usvojio Zakon o autonomiji za separatističke regione. Kijev će ubuduće biti spreman da prizna autonomiju određenih teritorija istočne ukrajine, tek nakon lokalnih izbora, prije kojih moraju biti ispunjeni određeni uslovi, uključujući i povlačenje "nelegalnih borbenih jedinica". Sporazumi iz Minska takođe predviđaju lokalne izbore u separatističkim regionima, ali oni nisu u direktnoj vezi sa autonomijom. Pored toga, ukrajinski parlament je usvojio listu mjesta u kojima bi važila autonomija. Te teritorije su proglašene za "privremeno okupirane teritorije".

Ukraine Soldaten bei einer Übung in Desna

Vojna vježba ukrajinskih vojnika

Od početka sukoba, prije oko godinu dana, Kijev zahtjeva povlačenje svih nelegalnih boraca iz istočne Ukrajine. Po ukrajinskim informacijama to su prvenstveno Rusi, uključujući i ruske vojnike. Rusija negira umiješanost svoje vojske u ratu u istočnoj Ukrajini.

Verbalna podrška za separatiste iz Moskve

Pro-ruski separatisti se žale da su ove promjene donijete bez njihovog učešća, mada je u sporazumu Minsk-2 eksplicitno zahtjevano da se uvijek i oni pitaju. Početkom marta, separatisti su u Kijev poslali prijedloge, uključujući i temu lokalnih izbora, ali, nisu dobili nikakav odgovor. Sada traže anuliranje zakona. Iz Moskve separatistima stiže verbalna podrška. "To je pokušaj da se dogovor postavi na glavu", rekao je ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov. Povezivanjem autonomije i lokalnih izbora, Kijev je grubo prekršio sporazume iz Minska, rekao je Lavrov.

Da li će prekid vatre trajati samo do maja?

Posmatrači spekulišu da Ukrajina sada pokušava da okrene u svoju korist za nju veoma nepovoljne uslove sporazuma Minsk-2. Kijev vidi izbore kao način da bar djelimično povrati izgubljeni uticaj u regionu. Separatisti su svoje izbore održali u novembru, u suprotnosti sa Minskom-1, prvim mirovnim sporazumom koji je dogovoren u septembru.

Pogledajte video 07:34

Na prvim linijama fronta u Ukrajini

Elmar Brok, predsjednik Odbora za spoljne poslove u Evropskom parlamentu, ima razumijevanja za odluku Kijeva. "Ukrajina je uvijek govorila: Izbori moraju biti zasnovani na ukrajinskom zakonu". Ali on ne isključuje da bi zakon, nakon razgovora sa separatistima, mogao biti promijenjen.

Sporazum Minsk-2 je generalno ispoštovan. To potvrđuju obje strane, kao i posmatrači iz Organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi (OEBS). Istovremeno Kijev i separatisti se uzajamno optužuju da se pripremaju za borbu. Posmatrači strahuju da bi borbe mogla da rasplamsaju, najkasnije u maju ili junu.

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu