SAD Iran

Napetosti između Teheran i Vaüingtona oko spornog atomskog programa povećane su i iranskom podrškom formacijama šiita u Teheranu. Ameročka tajna služba optužila je Irance za isporuku neophodnog materijala za pravljenej bombi kojiam su šiitski pobunjenici umsrtili mnoge američke vojnike u Iraku. Zbog toga je Vasington dozvolio da u buduće američki vojni čelnici u Iraku mogu izdati i dozvolu o ubijanju iranskih agenata. Oni su do sada mogli tek biti zarobljeni i nakon saslušavanja pušteni. Vasington Post u jučerašnjem izdanju piše kako Bijela kuća istodobno pokušava diplomatskim putem naći rješenje za sporna pitanja sa Iranom.Američki predsjednik Georg Bush reagirao je na pisanje Washington Posta o američkim namjerama rekavši ako je politika SAD-a takva da zaštiti američke vojnike u iraku. Bush je istodobno ngalsio da novi način postupanja prema iranskim agentima nije istodobno i agresija na Iran.

"Namjeru da zaštiimo naše snage u Iraku i izvan njegovih granica naši protivnici tumače kao širenje rata i preko iračkih grancia na Iran. Takve su sumnje pogrešne. Ja vjerujem da ćemo naše probleme sa iranom riještiti diplmatskim putem”.

Istodobno ej Bush jasno stavio da znanja da će odlučno nastupiti protiv onih koji podržavaju američke protivnike u Iraku.

On je konkretno rekao:

”Iran materijalno podrstiče napade na američke trupe. To ćemo pokušati spriječiti i okončati podršku koja stiže iz Iranja i Sirije. Mrežu podrške naših neprijatelja dostavom modernog naoružanja i vojnog podučavanja mi ćemo razoriti”.

Između ostalog i u sporu oko iranskog atomskog programa rješenje se još ne nazire.

Američka vlada ukazuje pri tom na jednoglasno donošenje rezolucije Vijeća sigurnosti te činjenciu da će Iran doći i pod sankcije Međunardone zajednice ako se ne odrekne produkcije obogaćenog urana. Teheran, prema maeričkim podacima, u narednih nekoliko sedmcia namjerava instalirati 3000 centrfugalnih uređaja u atomskom postrojenju u Natanu.

Njihova svrha je obogaćivanje većih količina urana. Zamjenik američke državne tajnice Nicolas Burns je stoga upozorio:

”Ako to Iran zaista i učini naići će na reakciju i otpor u svijetu, što će pak ojačati međuanrodnu opoziciju protiv njih. A ako Iranci vjeruju da će ich mimoići dodatne odluke u okviru rezolucije Vijeća sigurnosti i pojačan međunardoni pritisak onda razmišljaju pogrešno”

Šef Međunardone agenciej za atomsku energiju El Baradeiji, smatra da su viđenja situacije SAD i Irana u koliziji, te hitno preporučuje sljedeće:

” Ključ odluke u sporu oko Irana drže SAD i Iran koje moraju stupiti u direktni dijalog. To smo vidjeli u slučaju Sjevrene Koreje. Tek kada su Amerikansi direktno razgovarali sa Pjongjangom došlo je do pozitivnih pomaka. A kada smo mogli uspostaviti dijalog sa Sjevrenom Korejom onda se može porazgovaratzi i sa Iranom”.

Iz Vasingtona poručuju da žele razgovor sa Teheranom, i to direktni. Naš jedini uvjet je da se Iran najprije mora odreći produkcije obogaćenog Irana, poručuju iz V. S druge strane iranci uzvraćaju da ne žele nikakve uvjete za početak dijaloga. Uparvo takvi stavovi dovode do bezizlazne situacije i uspostavljanja davoljeg kruga.

Jens Borchers