1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

SAD imaju najveći dug u istoriji

SAD nastoje svim sredstvima da podstaknu privredni rast, a predsjednik Barak Obama je uvjeren da će do kraja svog mandata uspjeti da prepolovi deficit. Međutim, Amerika se može pohvaliti sa 1300 milijardi dolara duga.

Predsjednik Barack Obama se nada da će povlačenjem vojske iz Iraka smanjiti deficit

Predsjednik Barack Obama se nada da će povlačenjem vojske iz Iraka smanjiti deficit

Barak Obama obećava ono što su obećavali i predsjednici prije njega, ali nisu ispunili – da će smanjiti dug koji mu je ostavio njegov prethodnik. Na sastanku o budžetu u Bijeloj kući Obama je rekao: „Ova administracija naslijedila je dug od trilion i 300 milijardi dolara, najveći u istoriji SAD“.

Dug u fazi rasta

Taj dug u poslaganim dolarima 144 puta je viši od Mont Everesta, a uz sadašnje cijene benzina svi Amerikanci za taj novac mogli bi besplatno da se voze sljedećih pet godina. Kao što je poznato, novac ima cijenu i Obama je rekao: „Prošle godine za kamate smo platili 250 milijardi dolara“.

Ove godine cijena će, u najmanju ruku, biti dvostruka. Kako se procjenjuje, u prvoj godini nove administracije dug će porasti na trilion 600 milijardi dolara. Obama nema izbora, moraće još više da se zaduži kako bi spasao bankrotstva automobilsku industriju i niz velikih banaka, te prinudnog iseljenja kućevlasnika koji više nisu u stanju da otplaćuju hipotekarne kredite. „Ulaganja u spas privrede povećaće taj dug“, svjestan je Obama. On se nada se da će povećanje biti samo kratkoročno i vjeruje da će do kraja mandata prepoloviti dug koji mu je ostavila Bušova administracija. Mada, kako kaže: „To neće biti lako“.

Na čemu uštedjeti?

Ljekari u saveznoj državi Merilend protestuju tražeći reformu zdravstvenog sistema

Ljekari u saveznoj državi Merilend protestuju tražeći reformu zdravstvenog sistema

Međutim, alternative nema. Kako kaže predsjednik: „Ne namjeravam da našu djecu ostavim sa dugom koji ne mogu da otplate“.

Sve više Amerikanaca pita se gdje i na čemu uštedjeti tolike milijarde. Djelimičnim povlačenjem vojske iz Iraka neće se mnogo uštedjeti. Neće mnogo donijeti ni povećanje poreza za imućnije građane. Obamin finansijski savjetnik Piter Oržag ima maglovitu ideju: „Kako bi sanirali budžet moramo staviti pod kontrolu troškove zdravstvene zaštite i to još ove godine“.

SAD imaju jedan od najskupljih i najneefikasnijih zdravstvenih sistema. Pedeset miliona ljudi nema zdravstveno osiguranje – nezaposleni uopšte ne mogu da ga plate, jer je za trećinu skuplje od pomoći koju dobijaju.

Trošiti samo onoliko koliko je na raspolaganju – to je finansijska vrlina demokratskog prethodnika Bila Klintona i Obama bi da joj se vrati. Cilj je jasan, put do njega više nego nejasan.