1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Sa stranim imenom teže do posla

Činjenica da strano ime i prezime u Njemačkoj nije od prevelike pomoći kod bilo kakvih natječaja, već je davno poznata. No, recentna studija sada jasno i dokumentirano govori o takvoj diskriminaciji.

Njemačka je zemlja jednakih mogućnosti. No, svatko tko pročita studiju Stručnog vijeća za integraciju i migraciju (SVR) što je u srijedu (26.03.2014) objavljena u Berlinu, u to mora ozbiljno posumnjati. Naime, studija pokazuje kako mladi s imigrantskim porijeklom, čak i uz jednake kvalifikacije, imaju slabije mogućnosti pronalaženja mjesta za izobrazbu.

"U Njemačkoj imamo ozbiljan problem s diskriminacijom", kaže Jan Schneider, voditelj studije. Zabrinut je zbog rezulta evaluacije više od 3600 prijava mladih na natječaj za radno osposobljavanje.

Tursko ime još uvijek početna prepreka

Učenici s turskim imenom, čak i uz jednake ocjene i ispunjene ostale uvjete potrebne za praksu, imaju znatno slabije izglede za poziv na intervju, nego što to imaju učenici s njemačkim imenom, sažeo je Schneider jedan od ključnih rezultata studije.

Schraubstock

Migranti zbog imena puno se više moraju potdruditi da dođu do posla

Kako bi došli do tih rezultata, znanstvenici su proveli tzv. dopisni test u kojem su se mladići s njemačkim i mladići s turskim imenom javljali na natječaje tvrtki koje su tražile praktikante. Kandidati su se natjecali za mjesta motornog mehaničara i službenika u 1800 tvrtki na području cijele Njemačke. I dok su se fiktivni kandidati s njemačkim imenima u prosjeku nakon pet prijava mogli veseliti pozivu na intervju, onima s turskim imenima to bi pošlo za rukom tek nakon sedam pokušaja.

Prema rezultatima studije, na to hoće li određena tvrtka diskriminirati kandidate s turskim imenom, velik utjecaj ima veličina same tvrtke. "Stopa diskriminacije znatno je viša u malim tvrtkama s manje od 6 zaposlenih, nego u srednjim i velikim tvrtkama“, kaže Schneider.

Prema autorima studije, razlozi za to ne leže u svjesnoj želji vodstva tvrtki za diskriminacijom, već u podsvjesnim asocijacijama. "U većini slučajeva, nejednak je tretman posljedica stereotipa, etiketiranja, a dijelom i predrasuda koje su se ukorijenile i sada ‚djeluju iz pozadine‘“, kaže on.

Ova je pojava posebno prisutna u vrlo neformalnim strukturama malih tvrtki zanatskog i industrijskog sektora, budući da ne postoji formaliziran selekcijski proces. Naime, kandidati se često traže u osobnoj okolini šefova.

Pomoćna sredstva za anoniman proces prijave

U cilju učinkovite borbe protiv diskriminacije, autori studije predlažu konkretne mjere. Među ostalim, sugeriraju standardiziranje procesa prijave i za mala poduzeća, uz pomoć industrijskih i zanatskih udruženja.

Jan Schneider SVR Berlin

Jan Schneider

Veću jednakost mogla bi osigurati i mogućnost anonimne prijave, kaže Schneider. "Mišljenja smo da bi trebalo kreirati softver koji bi i najmanjim tvrtkama omogućio da, bez većih vlastitih troškova, bazu kandidata postave na način da se o najboljima odlučuje na temelju anonimiziranih podataka", dodaje on. Tako bi se isključila diskriminacija temeljena isključivo na imenu ili stereotipima.

Isto tako, potrebno je usavršavati vještine mentora, kako bi, prije svega stekli interkulturalna znanja te tako uspješnije vodili praktikante. Važnost ovih procesa direktori tvrtki, voditelji ljudskih potencijala i mentori tek moraju uvidjeti. Jer samo će tako moći posve iskoristiti sav potencijal kandidata, što je pogotovo važno u vremenu izraženog manjka stručne radne snage.

Autori: Richard Fuchs / Petra Švarc

Odg. urednica: Jasmina Rose