1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Sa optuženičke klupe u premijersku fotelju?

Njemačka štampa piše o životu Roma u Srbiji i navodi razloge za njihov "prezimljavanje" u zapadnoj Evropi. Donosi i tekst o Ramušu Haradinaju, koji nakon oslobađajuće presude u Hagu, želi da sjedne u premijersku fotelju.

Samo što je pala presuda u Hagu, Ramuš Haradinaj već je objavio planove za svoju budućnost: 'Moj plan je da postanem premijer Kosova!' Ugrubo se, kaže, već nagodio sa aktuelnim premijerom Hašimom Tačijem oko nove podjele vlasti. 'Tači je u principu saglasan da ja budem njegov nasljednik', rekao je Haradinaj. Slučaj Haradinaj pokazuje da etablirani političari na Balkanu nerado odustaju od vlasti i moći i preskaču sva pravila demokratije, piše Süddeutsche Zeitung i nastavlja:

Ramush Haradinaj, AAK president

Ramuš Haradinaj pregovara o dolasku na vlast

"Tokom Haškog procesa sudije su smatrale dokazanim da je UČK tokom rata otimala, mučila i ubijala Srbe, Albance i Rome. Ali na Kosovu, sa strukturama koje karakterišu klanovi, bilo je teže nego negdje drugo naći svjedoke ili ih uopšte pokrenuti da daju iskaz. Potencijalni svjedoci Hasan Rustemi i Skender Kuči su ubijeni. 32-godišnji Kujtim Beriša je u februaru 2007. dogovorio sa saradnicima UN-a da će dati izjavu, da bi ga potom pregazio mercedes. Početkom decembra objavljeni su protokoli prisluškivanja u kojima premijer Tači svoje protivnike naziva psima i banditima. Isljednici EULEX-a prisluškivali su Tačija i njegove saradnike u okviru borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Zanimljivo je i kako Haradinaj zamišlja povratak na političku scenu: ne izborima već dogovorom i to sa svojim glavnim konkurentom. Pri tome je Haradinajeva partija na izborima dobila 11 od 120 poslaničkih mjesta. Tačijeva partija ima samo 30 mandata. Pa ipak bi Haradinaj, kako sam kaže, trebao postati premijer a Tači predsjednik. Ali Kosovo ima svoju predsjednicu Atifete Jahjagu, koja namjerava da to i ostane i to sve do isteka mandata 2016."

Bijeg od hladnoće

Nema puno rang-listi na kojima Srbija zauzima prvo mjesto, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung i nastavlja: U tome su Srbiji pomogla 8.163 građanina, koja su do novembra ove godine podnijela molbu za azil u Njemačkoj. Tako je Srbija na listi ispred Afganistana, Sirije, Iraka, Makedonije, Irana i Pakistana. S obzirom da podnosioci molbe nisu politički proganjani, njihove molbe za azil nemaju šansi da budu prihvaćene. Umjesto toga su Njemačka i druge zemlje Šengena Srbiji i Makedoniji zaprijetile ukidanjem bezviznog režima. U glavnim gradovima balkanskih zemalja ova prijetnja je izazvala veliki nemir. Niko ne želi da se prisjeća dugih redova za vizu po konzulatima, kada je ljudima u dugotrajnim, i uz to ponižavajućim postupcima, na kraju cijele procedure davana ili uskraćivana viza za putovanje u Pariz ili Veneciju. Većina ljudi sa Balkana koristi bezvizni režim i pri tome ne upada u oči. No, vize traže isključivo Romi.

Serbien Sinti und Roma Kinder bei Belgrad

Romska djeca na periferiji Beograda

Kada je 2010. na fenomen lažnih azilanata po prvi put skrenuta pažnja, govorilo se da su naivni Romi žrtve agencija koje su im govorile ko kod njih kupi kartu za Njemačku, direktno će stići u njemački, belgijski ili drugi zapadnoevropski ured koji će im dati politički azil. Ako je to na početku i bilo tako, danas svi znaju da u Njemačkoj neće dobiti azil, kaže Jovana Vuković iz beogradskog Regionalnog centra za manjine.

Serbien Sinti und Roma Kind bei Belgrad

Samo pet posto djece odlazilo u školu

Odluka Ustavnog suda u Njemačkoj o povećanju finansijske pomoći za podnosioce azila, donesena ovoga ljeta, možda je uticala na njih, ali razlog zbog kojeg Romi dolaze u Njemačku i Evropu je jednostavan: "Oni se plaše hladnoće. Žele zimu provesti u toplom!" Statistike i sezonske oscilacije molbi za azil to potvrđuju. Za većinu Roma u Srbiji nije problem glad ili pristup pitkoj vodi, već zima. Romi po beogradskim kontejnerima nalaze dovoljno hrane. U Beogradu je uobičajeno da ljudi kesu sa starim hljebom zakače za kvakicu na kontejneru. Romi mogu tamo naći dovoljno hrane da prežive. Ali oni nisu u stanju da se izbore protiv zime. U njihovim straćarama na periferiji grada postoje doduše peći ali one ne mogu da ih ugriju s obzirom da u imrovizovanim barakama duva sa svih strana.

Pritisak na Srbiju

EU vrši pritisak na Srbiju i druge zemlje Balkana da poprave položaj Roma. Grad Beograd je poravnao mnoge romske naseobine i preselio Rome iz njihovih straćara u kontejnerska naselja. Kontejneri se griju i imaju struju i vodu. Po tri familije dijele takav jedan kontejner. Od ponedjeljka do petka dobijaju i po jedno toplo jelo. Srpskim penzionerima se isključuje struja ako nisu u stanju da je plate a Romi sve imaju besplatno, jer EU to tako želi, žale se mnogi osiromašeni slojevi u Beogradu. Osim toga građani protestuju kada vide da im kontejnersko selo za Rome niče ispred kuće. S druge strane svi Romi nisu zadovoljni životom u kontejnerima. Sada su sa perfierije grada iseljeni daleko od svake naseobine i ne mogu da skupljaju otpad, plastične flaše, karton, metal. A od toga je većina njih živjela. Za kontejner starog papira dobijali su po 25 eura. A marljiva familija bila je u stanju da prikupi toliko papira za samo nekoliko dana. Sada, nakon što su ih udaljili sa periferije grada, to više nije moguće.

Roma in Serbien

Romi u Srbiji ne mogu da se izbore protiv hladnoće

S druge strane kontejnerska sela imaju školski prevoz što je mnogu djecu odvelo u škole. Pa ipak neki i dalje, umjesto u škole, šalju svoju djecu da prose. Za to ne moraju plaćati kazne, jer imaju dobar kontakt sa nekim od lokalnih službenika iz gradske uprave. S duge strane, oni koji šalju djecu u škole, dobijaju prijave od socijalne službe jer ih drugi Romi prijavljuju i ocrnjavaju. Socijalni radnici opet ne znaju ništa o kulturi zaplašivanja i strukturama vlasti u romskim logorima. Međutim postoji i mala grupa koja spada u romsku elitu. Ali ta grupa je korumpirana. Stalno se u javnost iznose novi slučajevi u kojima neko iz romske elite, redovno i nakon što dobije pomoć od humanitarnih organizacija, kanališe novac u sopstveni džep. Bilo kako bilo u Srbiji sada pripremaju usvajanje zakona, koji je u Makedoniji već na snazi. Zakon je usmjeren protiv organizatora putovanja, koji Romima prodaju autobuske karte za zapadnu Evropu. Ako Rom, kojem su oni prodali kartu, zatraži u nekoj zemlji zapadne Evrope azil, oni moraju računati sa kaznama", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Autor: Jasmina Rose
Odgovorni urednik: Svetozar Savić