1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Sa 66 antena do saznanja kako je nastao svemir

Kako je nastao svemir? Kako će se razvijati u budućnosti? Astrofizičari su svakim danom sve bliže ovim odgovorima. Pomoću novih teleskopa, koji pružaju dublji uvid u nastanak svemira.

Velika satelitska antena

Najveći radio teleskop svijeta bi se trebao postaviti u čileanskoj pustinji Atacama. To je jedno od najsuših područja na svijetu, a nalazi se na 5.000 metara nadmorske visine. Razlike u temperaturi od 50 stupnjeva i jaki vjetrovi ovdje tehničkim napravama inače predstavljaju problem.

Ipak, upravo u ovoj pustinji bi se trebala postaviti ALMA - tehnološka šuma od 66 antena. Ove ALMA-antene su trenutačno na tehnološki najmodernijem stupnju. Najveće dostignuće ovog sklopa od 66 antena je da se mogu spojiti u jedno "oko", koje može dostići širinu od 16 km.

Ovako bi to trebalo izgledati u Atacama pustinji u Čileu 2012.

Ovako bi to trebalo izgledati u Atacama pustinji u Čileu 2012.

Njemačka tehnologija

"Spajanje više antena u odnosu na pogon od samo dvije antene znači ogromno povećanje učinka," objašnjava Wolfgang Wild, projektni menadžer ALMA-e u Europi. Pomoću slika koje su tako moguće napraviti, astronomi žele otkriti jednu od najvećih tajni svijeta: nastanak svemira.

Zvijezde u svemiru

Zvijezde - izvor sve raznovrsnosti na svijetu?

Sa ALMA-om astronomi namjeravaju istražiti zvijezde, i to one prve zvijezde koje su uopće pokrenule taj proces stvaranja raznovrsnosti - prije više od 13 milijardi godina.

Veliki dio pogona antena dolazi iz Njemačke. Bila je potrebna nevjerojatna preciznost kako bi se napravile ove antene. Dvanaest metara velika teleskopska ogledala se ne bi trebala iskriviti ni pod najvišim temperaturama. Osim toga, sve antene moraju imati ista svojstva. Tek se tako daju spojiti u jedno "oko", u takozvani "interferometar".

"Kad bi jedna antena odjednom bila značajno viša nego ostale antene, to bi naravno pokvarilo cijeli interferometar", objašnjava Peter Fasel iz tvrtke Vertex, koja je zaslužna za tehniku antena. Tehničari i inženjeri sklapaju teleskope u jednom skladištu te ih podvrgavaju opsežnim testiranjima. Ono što pritom žele znati je: imaju li sve antene odgovarajući oblik? Daju li se sve antene točno usmjeriti?

Prve tri antene već provjerene

Radnik na anteni u Njemačkoj

U Njemačkoj se intenzivno ali i krajnje precizno radi na antenama

Tek kad je sve to provjereno, antene se smiju postaviti na plato. Za transport antena su napravljena i specijalna vozila, također u Njemačkoj. Ta vozila, težine više od 100 tona, mogu tako postaviti na krajnje odredište da to bude točno do u milimetar.

Tri antene su već gotove. Sad astronomi provjeravaju kako funkcioniraju kad se spoje u "oko". Prve slike, tako nastale, su zaista onoliko oštre kako su se to znanstvenici i ponadali da će biti. Astrofizičari iz cijelog svijeta već željno iščekuju trenutak kad će se pokrenuti ovaj pogon od 66 antena u čileanskoj pustinji. ALMA bi trebala biti gotova 2012. godine. Tada bi trebala početi i nova era astronomije.

Autori: Cornelia Borrmann / Andreas Neuhaus / Marina Martinović

Odg. urednik: Svetozar Savić