1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

S novim bh. vlastima se ništa neće promijeniti na ekonomskom planu

Od nove vlade u BiH, koja se treba formirati nakon općih izbora, strani poduzetnici ne očekuju nikakve promjene. Ističu da je i dalje najveći problem komplicirana administracija te manjak odgovarajuće ekonomske politike.

Nije za očekivati da bi se politika vlasti u BiH nakon općih izbora mogla temeljno promijeniti, kao ni okvirni uvjeti poslovanja, ocjena je predstavnika stranih investitora u Bosni i Hercegovini. „Načelno se može kazati da su investitori dobrodošli u Bosni i Hercegovini i da su važni kao potencijal za stvaranje radnih mjesta. Ali ono što ulaganje, odnosno poslovanje u BiH čini teškim je komplicirana upravna struktura, odnosno administracija“, ističe Sigmund Nemeti iz predstavništva austrijske gospodarske komore, smještenog pri trgovačkom odjelu austrijskog veleposlanstva u Sarajevu.

Poduzeća „užasnuta“ kompliciranom državnom strukturom

Njegov njemački kolega Alexander Märdian, voditelj ureda Predstavništva njemačke privrede u BiH, također ističe da se i za njemačka poduzeća najveće prepreke nalaze na polju administracije.

Alexander Märdian

Alexander Märdian

Märdian navodi da su zbog komplicirane strukture države BiH neka njemačka poduzeća bila „užasnuta“ te odbila upravo zbog toga investirati u zemlju, ali i da su ankete, koje je Predstavništvo njemačke privrede u BiH provelo među svojim članovima pokazale da kad jedno poduzeće uspije svladati te prepreke zatim i ostane u BiH. „80 posto poduzeća, koja su u BiH, rado bi ponovno došla i ponovno investirala“, navodi taj ekonomski stručnjak. Ostati u Bosni i Hercegovini, dakle, nije problem, već uopće kao poslovni partner uspjeti probiti se do BiH.

Märdian se također osvrće i na zakonsku regulativu, navodeći da zakoni sami po sebi ne predstavljaju veliku prepreku, ali neprimjenjivanje istih, odnosno nepostojanje „uputa za primjenu“ zakona je često ono na čemu bi se trebalo poraditi, kaže on. Njemački poduzetnici se, kaže Märdian, nadaju da će od novih vlasti doći i nove inicijative na polju reformskih procesa i približavanja Europskoj uniji te navodi primjere zakonskih regulativa koje nisu baš regulirane tako da budu naklonjene gospodarstvu: „I dalje ne postoje institucije za certifikaciju za izvoz mliječnih proizvoda u EU, tu je i veoma rigidno zakonodavstvo na području radnog prava, zatim previše pretjeranu legislativu kad su u pitanju postupci izdavanja dozvola i odobravanje rada poduzeća. To su, dakle, stvari koje se trebaju pojednostaviti.“

Austrija dosad uložila više od 1,3 milijarde eura u BiH

Da investicija ima u BiH, dokazuje i podatak Središnje banke BiH da je samo Austrija u posljednjih 20-ak godina uložila više od 1,3 milijarde eura u ekonomiju u BiH. Austrija je tako prva po visini investicija u BiH, a slijede ju Srbija i Hrvatska. Za razliku od pojedinih njemačkih poduzetnika, austrijski poduzetnici nisu „užasnuti“ zbog komplicirane državne strukture, ali i oni oštro kritiziraju kompliciranu administraciju. Sigmund Nemeti navodi da je problem u BiH što nema državnih poticaja za poduzetnike, kao što je to slučaj u drugim zemljama te da bi bilo „poželjno kad bi se to promijenilo". "Ali ja ne vidim da bi se to tako brzo moglo dogoditi u BiH.“

Nemetijev kolega Märdian, pored manjka državnih poticaja, navodi i da je zemlji prijeko potrebna odgovarajuća gospodarska politika. Ideja vodilja pritom bi trebala biti da "ako svojim vlastitim poduzećima učinim jednostavnim procese kako bi mogla rasti, onda će i strani investitori doći rado u zemlju", kaže Märdian.

Sigmund Nemeti

Sigmund Nemeti

Austrijski stručnjak Nemeti ističe i da je za strane investitore, koji bi zemlji mogli donijeti radna mjesta, jedan od daljnjih problema mučna i dugotrajna borba za dobivanje prava pred sudovima: „Ako u borbi za svoja prava morate uračunati da će to trajati dugo dok se izborite za njih, onda to, naravno, poslovanje čini teškim. I to je, prema mom mišljenju, itekako nešto što se mora poboljšati i gdje Bosna i Hercegovina mora doista više učiniti nego što je dosad urađeno.“

Alexander Märdian navodi još jedan drugi „temeljni problem“ zbog kojeg se u BiH ne ulaže toliko koliko ta zemlja ustvari ima potencijala, a to je da se „Bosna i Hercegovina kao zemlja u inozemstvu gotovo uopće ne reklamira kao moguća lokacija za poduzeća. Utoliko je Nijemcima nepoznato koje mogućnosti ovdje postoje.“

Nijemci žele investirati u prehrambeni sektor

Njemački i austrijski poduzetnici se, dakle, nadaju da će se nove vlasti u BiH više okrenuti poboljšanju ekonomskog stanja, ali realno gledano ne očekuju neke veće promjene po tom pitanju nakon općih izbora. Međutim, i Nemeti i Märdian unatoč „umjerenom optimizmu“ ističu da BiH itekako ima potencijala za nova ulaganja i nastavak već postojeće poslovne suradnje, prije svega u strojogradnji i proizvodnji dijelova za automobilsku industriju. Njemački ekonomski stručnjak Märdian, usto, za njemačka poduzeća vidi mogućnosti ulaganja u prehrambeni sektor: „Ono što se u supermarketima ovdje može naći je gotovo 100 posto uvozna roba pri relativno visokim cijenama. Tako da i tu, dakle, vidimo itekako tržišni potencijal.“

Žena s djetetom u supermarketu

Skoro sve uvozni proizvodi na policama supermarketa u BiH - Nijemci tu vide potencijala za ulaganja u proizvodnju domaćih proizvoda

Austrijski investitori se, međutim, ne daju omesti kompliciranom administracijom, kako ističe Sigmund Nemeti. „Da, i dalje ćemo investirati“, kaže on: „Austrijska poduzeća, koja se već nalaze ovdje, su izgradila svoje kapacitete i s vremena na vrijeme će doći i nova poduzeća. Naravno ne u onolikom obujmu kao prije sedam-osam godina, ali to nema nužno veze sa samom Bosnom i Hercegovinom, već sa, kazao bih, općenitom turbulentnom gospodarskom situacijom u kojoj se trenutačno nalazimo.“

Preporuka redakcije