1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Rusko-ukrajinski spor oko plina prijeti članicama Europske Unije

Obustavljanje isporuke ruskog plina Ukrajini ima svoje posljedice i u opskrbi plinom nekoliko zemalja članica Europske Unije, gdje je primiječen pad pritiska plina. Stručnjaci pak smatraju da rusko-ukrajinski spor neće ugroziti dostatnu opskrbu plina za srednju i zapadnu Europu.

Ruski plinovodi u Europu premo Ukrajine i Bjelorusije

Ruski plinovodi u Europu premo Ukrajine i Bjelorusije

Među prvim zemljama članicama koje su pogođene ukrajinsko-ruskim sporom oko ispuruke plina su Austrija koja je od jučer preuzela šestomjesečno predsjedništvo Europskom Unijom zatim Poljska te Madžarska. Glasnogovornik madžarske naftne kompanije MOL izjavio je da od danas ujutro Madžarska prelazi na naftu i neke druge derivate. U Austriju se stiglo 18% manje plina, priopćila je glasnogovornica austrijskog OMV-a uz dodatak da zemlja raspolaže dovoljnim rezervama te da ne prijeti nestašica u opskrbi s grijanjem. Smanjenje dostave količine plina javljaju Poljska i Slovačka.

Pad prisitka u plinovodu koji vodi preko Ukrajine rezultira u činjenici što Ukrajina uzima onaj dio za koji smatra da joj pripada, a time se automatski smanjuje pristisak u plinovodu prema zapadu. Rusija je ionako već smanjila protok i količinu plina prema zapadu. Stoga bi ukoliko bi Ukrajina i dalje nastavila oduzimati dio plina za koji smatra da ima pravo, pritisak i količine plina namijenjeni zapadu i dalje bi se smanjivale. Time bi došlo do sukoba između Bruxellesa i Kijeva, što bi najmanje išlo na ruku ukrajinskom predsjedniku Viktoru Jušćenku koji svoju zemlju želi približiti zapadu. Prema tome Moskva pojačava svoj pristisak na Kijev. Ruska strana naglašava kako je Ukrajina od samoga početka namjeravala prisvojiti za sebe onaj dio plina kojeg Rusija isporučuje zapadnoj Europi. Sergej Kuprijanov, glasnogovornik ruskog državnog koncerna Gazprom je optužio Ukrajinu da od 1. siječnja ove godine krade plin iz plinovoda. Reakcije su ubrzo uslijedile iz Bruxellesa. Još prošloga petka povjerenik za energiju Andris Piebalgs sazvao je kriznu sjednicu sa stručnjacima za energiju iz svih 25 zemalja članica.

Istoga dana austrijski ministar gospodarstva Martin Bartenstein, francuski ministar industrije Francois Loos i kolege iz Njemačke, Italije, Rusije i Ukrajine apelirali su da se osigura opskrba plinom za zapadnu Europu. Njemačka trenutno iz Rusije pokriva 30% svojih potreba plina, Austrija čak 60%. Rusija isporučuje oko 30% ukrajninskih potreba plina te pokriva oko 25% potreba plina u zapadnoj Europi. Glasnogovornik njemačkih opskrbljivača plina naglasio je da je za Njemačku opskrba plinom zajamčena te da nitko ne treba strahovati od hladnih stanova uz dodatak da plin iz Rusije u Njemačku teče ne samo premo Ukrajine već i preko Bjelorusije. Osim toga ne očekuje niti porast cijena, jer su ugovori dogoročni.

Prijepor je nastao kada je Ukrajina odbacila platiti povećanje cijene od 1.000 kubičnih metara plina sa 50 na 230 dolara. Ruski Gazprom od Ukrajine traži plačanje cijene plina koja je uobičajna na svjetskom tržištu. Austrijsko predsjedištvo sazvalo je već za prekosutra sastanak u Bruxellesu koji će se baviti pitanjem opskrbe plina iz Rusije.