1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Rusko-ukrajinski različiti vojni potencijali

Invazija ruskih trupa i okupacija istočnog dijela Ukrajine je scenario od kojeg strahuju mnogi Ukrajinci. Scenario koji NATO, SAD i EU stavlja pred do sada najveći izazov. Stručnjaci šalju umirujuće poruke.

Ruski vojnici na jednoj od vojnih vježbi

Ruski vojnici na jednoj od vojnih vježbi

„To je jasna prijeteća gesta: prema navodima NATO-a, Rusija je uz granicu sa Ukrajinom stacionirala i do 40.000 vojnika. Na više od 100 mjesta su stacionirani tenkovi, helikopteri, artiljerija, specijalne jedinice, borbeni avioni i logistika. Oni se tamo nalaze već nekoliko sedmica. Neke jedinice su od ukrajinske granice udaljene samo 40 kilometara“. Ovako je situaciju polovinom aprila opisao brigadni general Gary Deakin direktor Centra za upravljanje krizom u NATO-ovu glavnom sjedištu u Monsu (Belgija).

Satelitski snimak položaja ruskih trupa na granici sa Ukrajinom. Snimak je napravljen početkom aprila.

Satelitski snimak položaja ruskih trupa na granici sa Ukrajinom. Snimak je napravljen početkom aprila.

Šta planira ruski predsjednik Vladimir Putin? Ovo pitanje sebi postavljaju vojnici, političari i mnogi stručnjaci. „Ne možete se oslonuti na Putinovu izjavu da trupe neće slati na istok Ukrajine“, piše novinar Alexander Golz u listu „Moscow Times“ koji često kritikuje vladu u Moskvi. Sa druge strane ruska armija nije spremna za zauzimanje veće teritorije jer se trenutno nalazi usred reformskog procesa.

Smanjenje ruske vojske

Rusija je pored ostalog i zbog sve manjeg broja stanovništva smanjila broj vojnika. „Otpušteno je nekoliko desetina hiljada oficira. Više stotina trupa koje `nisu bile spremne za borbu` je raspušteno“, kaže Golz. Rusija je do reformi slijedila koncept „kvantitet umjesto kvaliteta“: masovna mobilizacija sa nekoliko miliona rezervista. Vlada je sada formirala trupe za brzo djelovanje. Golz kaže da se u tim trupama nalazi nekoliko desetina hiljada profesionalnih vojnika sa kojim snage sigurnosti potpisuju godišnje ugovore. Koliko dobro funkcionišu jedinice za brzo djelovanje je pokazala kriza na Krimu.

Pogledajte video 03:48

NATO preispituje svoju strategiju

Zauzimanje i dugotrajna kotrola velikih područja kao što su regioni Donjeck, Harkiv ili Lugansk na istoku Ukrajine za vojsku bi predstavljao veliki izazov. Golz smatra da je za tako nešto potrebno 100.000 vojnika što je osmina cjelokupnog broja vojnika. Okupacijska sila bi u tom slučaju morala postaviti kontrolne punktove u svim velikim gradovima.

Kristian Pester iz Fondacije za nauku i politiku (SWP) u takvom slučaju vidi „opasnost od razapetosti“. On je za Focus online rekao da to iziskuje daleko više snaga i dosta je teže dugoročno održati kontrolu nad zauzetim područjima nego izvršiti jedan uspješan napad. Ruska armija je sposobna za brzi napad: u najmanju ruku su jedinice na granici sa Ukrajinom dobro naoružane tenkovima, borbenim avionima i raketama kratkog dometa.

Putinovo pokazivanje sile

Za razliku od ruske, ukrajinska vojska je dosta slabija: broji 200.000 vojnika, svi pripadnici vojske nisu lojalni vladi u Kijevu, a vojna oprema je bijedna. Ona se prije svega sastoji od ostataka starih sovjetskih zaliha. Oružje i vozila godinama nisu obnavljani. „Ukrajinsku vojsku su više od 20 godina pljačkali ukrajinski oligarsi i članovi ukrajinske državne službe“, kaže u razgovoru za Deutsche Welle Ewald Böhlke, stručnjak za istočnu Evropu iz Berthold Beitz centra u Berlinu. On kaže da je vojska u skladu s tim u užasnom stanju i da je potpuno demoralisana.

Ukraine Unruhen in Slowjansk 24. April

Ukrajinski vojnik na kontrolnom punktu u Slavjansku

Prema tome se „antiteroristička akcija“ ukrajinske vlade protiv proruskih separatista u Slavjansku , iako je privremeni predsjednik za to angažovao 11.000 vojnika, može smatrati uspješnom.

Ruski predsjednik Vladimir Putin sa druge strane pokazuje snagu. Reagovao je manevrom u blizini granice. Ministar odbrane Sergej Schoigu je najavio vojnu vježbu kopnenih trupa na jugu i zapadu kao i vazduhoplovnih jedinica koje patroliraju uz granicu. Rusija je krajem februara u pograničnom regionu izvela manevar kako bi „provjerila spremnost u kriznim situacijama kao i u slučaju vojne prijetnje“.

Međutim, i Zapad povećava svoje vojno prisustvo. SAD su u poljskom Svidvinu stacionirale 150 vojnika. SAD također planiraju uskoro u Estoniji, Letoniji i Litvaniji stacionirati 450 vojnika. „Stacioniraje trupa je postignuto uz „bilateralne` dogovore sa vladama tih zemalja“, izjavio je glasnogovornik američkog ministarstva odbrane, John Kirby. To nije odluka NATO-a.

Autori: Jennifer Fraczek / Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Andrea Jung-Grimm

Audio i video zapisi na tu temu