1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ruska privreda i izborna kampanja

Miodrag Šorić
14. februar 2018

Ekonomska situacija ruskog stanovništva se sve više pogoršava. Ali, mediji i dalje hvale Putina. Čak tvrde kako bi bez njega sve bilo još gore, smatra Miodrag Šorić.

https://p.dw.com/p/2scQM
Karikatur von Sergey Elkin zur Wirtschaftslage der russischen Bevölkerung.

Graditi dvorce na oblacima ne košta ništa. Ali, njihovo održavanje zna da bude skupo. Ruski predsjednik Vladimir Putin po svom reizboru obećava više novca za obrazovanje i zdravstvo, veće plate, ekonomski rast, konsekventnu borbu protiv korupcije, pravnu sigurnost, bolju infrastrukturu - ukratko: Najavljuje da će uraditi sve što je već obećao na prošlim izborima, ali obećanja nije ispunio. U intervjuu na godišnjoj konferenciji za štampu obećava zvijezde s neba. Ali, da li će se zaista nešto promijeniti nakon njegovog reizbora?

"Resovjetizacija" se nastavlja

Teško da će od toga išta biti. I dalje će se nastaviti 'provlačenje', što će državu koštati milijarde. Tržišno-ekonomske reforme ostaju nedosanjani san. Jer, u stvarnosti se nastavlja resovjetizacija i podržavljenje ekonomije. Tri četvrtine ukupnog ruskog bruto državnog proizvoda otpada na firme koje su pod državnom kontrolom - a tendencija raste. Posljedice su neefikasnost, komplikovana birokratija, nedostatak konkurentnosti... To se posebno dobro vidi u bankovnom sektoru. U međuvremenu Centralna banka ima riječ u mnogim novčanim institutima. Kada finansijske kuće zapadnu u probleme obraćaju se Centralnoj banci koja ih dalje finanisira i uvijek na račun poreskih obveznika. Drugi primjer: branše koje je država označila kao važne za nacionalnu bezbjedenost, u njima se ne smiju angažovati stranci. Koga onda čudi što inostrane firme u velikom broju okreću leđa ruskom tržištu? Iako bi lobistički savezi i spoljnotrgovinske komore rado predstavile drugačiju sliku.

Miodrag Šorić
Miodrag Šorić

Rast ruske privrede je slab već godinama. Privreda de facto stagnira od 2013. Novi zamah na tržištu bi mogao doći samo ako država dopusti više konkurencije, pobijedi birokatiju i korupciju i ostavi sudove da rade svoj posao bez miješanja s polja. Ali, i to je pusta želja. Jer, sve to bi ugrozilo Putinovu moć. A tu se priključuju još mnogi njegovi politički saputnici, prijatelji i podržavaoci, koji su na 'državnim jaslama'.

Stoga popularnost Alekseja Navalnija dolazi upravo odatle što on javno i bez straha osuđuje korumpiranost političke elite. Ali, ruku na srce, Navalni sa svojom samozaljubljenošću i samoglorifikacijom je sve drugo samo ne alternativa današnjoj vladi. Jer, samo javno osuđivanje ne doprinosi privrednom rastu. No, ovaj opozicioni političar je jedno postigao: među mnogim studentima i školarcima podmićivanje više nije u modi. 

Uticaj državi bliskih medija

Rezultat je taj da će Rusi 18. marta ponovo izabrati Putina, bez obzira što se plate smanjuju već godinama, životne namirnice poskupljuju, a poboljšanje situacije u ovom trenutku skoro da nije na vidiku. Zbog čega? Zato što državi bliski mediji obmanjuju narod mantrom da na ovim 'predsjedničkim izborima' nema alternative - "Putin ili haos". Oni bude strahove da sve može da ponovo postano strašno kao 90-ih. I tako televizor u dnevnoj sobi pobjeđuje sve prazniji frižider u kuhinji. Ali, jednom će i frižider da uzvrati udarac.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android