1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

"Ruska garda" kao Putinova vlastita policijska trupa

Vladimir Putin je u Rusiji pokrenuo veliku reformu policije. Nova "Ruska garda" će biti izravno podređena predsjedniku. Promatrači nagađaju što je pozadina toga: obrana od terorizma ili borba protiv oporbe?

Ruski parlament ove srijede u prvom čitanju odlučuje o osnivanju jedne nove policijske trupe. Time se provodi reforma koju je početkom travnja iznenadno najavio ruski predsjednik Vladimir Putin.

Prvo je bilo riječi o Nacionalnoj gardi, ali neki su smatrali da je taj pojam izabran nespretno. Za jedne je zvučao "previše zapadno", dok su drugi kritizirali da taj pojam podsjeća na, u Rusiji kao "komanda za kažnjavanje" okarakteriziranu, Nacionalnu gardu Ukrajine koja je osnovana prije otprilike dvije godine i koja djeluje protiv proruskih separatista na istoku zemlje. U nacrtu zakona koji je kasnije objavljen, skraćeni naziv glasi "Rosgvardija", što znači "ruska garda" ili "garda Rusije".

Bivši tjelohranitelj iz Kremlja na vrhu garde

Ta nova organizacija bi trebala, prije svega, nastati na temeljima takozvanih unutarnjih trupa ministarstva za unutarnje poslove. Radi se o policijskim jedinicama sličnima jednoj vojsci koje još od vremena Sovjetskog Saveza djeluju unutar zemlje. Osim toga, u nove strukture bi se trebale ugraditi i specijalne jedinice policije poput OMON-a i policijske stražarske službe. Ruski stručnjaci ukupan broj pripadnika nove Ruske garde tako procjenjuju na 300 do 400 tisuća. Službenih podataka o tome nema. Glavna razlika prema strukturama od ranije: nova policijska trupa će biti izravno podređena predsjedniku.

Viktor Zolotov Chef der neuen russischen Nationalgarde

Viktor Solotov, komandant nove Ruske garde

Za šefa Ruske garde je u rangu jednog vojnog generala Putin imenovao Viktora Solotova, njegovu dugogodišnju osobu od povjerenja. Taj 62-godišnjak je donedavno bio zamjenik ministra unutarnjih poslova i šef spomenutih unutarnjih trupa. Renomirani moskovski list "Novaja Gazeta" je Solotova jednom opisao kao "čovjeka koji je u najužem kontaktu s predsjednikom Rusije". Kao i Putin, i Solotov je za vrijeme Sovjetskog Saveza vršio službu u tajnoj služni KGB. 1990-ih godina je bio zadužen za osobnu zaštitu gradonačelnika Sankt Peterburga Anatolija Sobčaka, kao i za zaštitu njegovog zamjenika Vladimira Putina. Kad je Putin 1999. postao premijer Rusije, Solotov je bio njegov glavni tjelohranitelj. Nakon Putinovog izbora za predsjednika 2000. godine, Solotov je napredovao do šefa predsjedničke službe sigurnosti i na tom mjestu ostao više od deset godina.

Margarete Klein iz berlinske "Zaklade znanost i politika" (SWP - Stiftung Wissenschaft und Politik) u postavljanju Solotova na mjesto šefa nove Ruske garde vidi znak "da je pod predsjednikom stvorena jedna organizacija koja je doista usmjerena na njega". U Rusiji, doduše, nema otvorene borbe za vlast, ali postoji jedan "neformalan pluralizam elita", kazala je ona za Deutsche Welle. Putin je sebi "osigurao izravno pravo pristupa", dodala je Klein.

Otvaranje vatre bez upozorenja

U Rusiji se nagađa što bi se doista moglo skrivati iza uspostavljanja jedne nove trupe. Putin je taj korak obrazložio izazovima pred kojima se nalazi Rusija. U nacrtu zakona se, između ostalog, navode zadaci poput obrane od terorizma, zaštite strateških objekata, ali i "jamčenje funkcioniranja jednog režima u izvanrednim situacijama". To bi značilo da Ruska garda može djelovati i u okončavanju demonstracija ili prosvjednih javnih skupova. Ona će moći otvarati vatru, odnosno pucati bez upozorenja, pregledavati stanove ili prekinuti mobilne veze.

Mnogi upućuju na to da zadaci Ruske garde u biti nisu novi. A policija stoji iza Putina, tako glasi opći konsenzus u stručnim krugovima. "Nejasno je zašto stare strukture navodno nisu podobne", kazao je u izjavi za DW ruski novinar i bloger Aleksandar Pluščev. Otkad je Putin na vlasti nije bilo "nikakve sumnje u sposobnosti tijela vlasti da svaku vrstu prosvjeda na početku već uguše", naveo je Pluščev.

Strah od ruske "šarene revolucije"

Neki stručnjaci vjeruju da bi Ruska garda trebala djelovati prije svega prilikom mogućih prosvjeda nakon parlamentarnih izbora na jesen 2016. i tijekom predsjedničkih izbora 2018. godine. Uzimajući u obzir sve lošije gospodarsko stanje u Rusiji, takvi prosvjedi su itekako mogući, iako je aktualno većina Rusa na strani Putina.

Russland Militärparade zum Tag des Sieges Putin Soldaten

Nova jedinica će imati do 400 000 ljudi koji će direktno biti podređeni predsjedniku

I Margarete Klein upućuje na to. "Vjerujem da je najvažniji razlog zabrinutost od izbijanja neke vrste 'šarene revolucije' u Rusiji ili barem od pobuna i masovnih prosvjeda", kaže ova stručnjakinja. Kao 'šarene revolucije' se u Rusiji nazivaju pobune iz 2003. godine u bivšoj sovjetskoj republici Gruziji, ili 2004. i 2014. u Ukrajini. Specijalne jedinice koje su najbolje obučene, poput OMON-a, dosad su bile "raspoređene po čitavoj zemlji", a nije ih ni bilo puno, kazala je Klein. Unutarnje policijske trupe se velikim dijelom sastoje od vojnih obveznika koji nisu toliko profesionalni, navela je Klein: "S ovom novom reformom se stvara pritisak za profesionaliziranjem tog dijela unutarnjih trupa."

Druga uobičajena rečenica objašnjenja glasi: nova struktura bi Putina trebala štititi od mogućeg puča iz vlastitih redova. O toj mogućnosti se već dugo špekulira, iako za to nema dokaza.

Opasnost od džihadista-povratnika

"Novaja Gazeta" piše o jednom trećem mogućem objašnjenju. Nova Ruska garda je, piše taj list, između ostalog zadužena za to da se oslabi moć čečenskog vođe Ramzana Kadirova. Kadirov je u toj ruskoj autonomnoj republici na Sjevernom Kavkazu uspostavio jednu jaku policijsku trupu koja podliježe isključivo njegovoj nadležnosti i koja bi se sada trebala integrirati u Rusku gardu.

Margarete Klein iz njemačke Zaklade znanost i politika upućuje na to da na koncu i službeni razlog, borba protiv terorizma, igra ulogu. "Rusija je zemlja koja je najjače pogođena terorističkim napadima", kaže ta stručnjakinja i dodaje da veliku opasnost prije svega predstavljaju borci-povratnici iz redova takozvane "Islamske države" (IS).

Preporuka redakcije