1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Ruska borba protiv nevladinih organizacija

Rusija je pet velikih nevladinih organizacija iznova označila kao "strane agente". Time je lista produžena. Da li ovakvi potezi imaju veze sa rastućim napetostima između Moskve i Zapada?

Ruski predsjednik Vladimir Putin nije na funkciji bio ni tri mjeseca, kada je u julu 2012. jednim spornim zakonom poslao jasan signal nevladinim organizacijama. On je tada naložio da se politički aktivne organizacije koje se finansiraju iz inostranstva, moraju registrovati kao "strani agenti." To je u zemlji dovelo do jedne kampanje u okviru koje je provjeren rad nevladinih organizacija od kojih su neke morale platii kazne.

Dvije godine kasnije se aktivisti za ljudska i građanska prava i dalje bore sa Zakonom o nevladinim organizacijama. Jer, kada je postalo jasno da se aktivisti neće dobrovoljno nazvati onim čime po vlastitim navodima nisu, Kremlj je na proljeće ove godine pooštrio pomenuti zakon. Od tada Ministarstvo pravosuđa ove organizacije bez njihovog odobrenja smije registrovati kao "strane agente".

Već nekoliko dana nakon što je Putin potpisao novi Zakon, prve nevladine organizacije stavljene su na spornu listu. Od tada je lista postala znatno duža. Tako je samo u julu registrovano pet organizacija za zaštitu ljudskih prava i grupa za zaštitu okoliša.

"Opasnost za rusko jedinstvo"

Putin je pet grupa tada označio kao "marionete nevladinih organizacija" i primjerima za "indirektno vršenja vlasti", kojim bi nacija trebala biti oslabljena. "Na takve izazove moramo reagovati na odgovarajući način", rekao je Putin. Izlistane nevladine organizacije su zakonski obavezne da sve što publiciraju i dijele, označe imenom grupe i navedu u statusu da su "strani agenti".

Natalia Taubina

Natalia Taubina: "Mi nismo strani agent."

Natalia Taubina je šefica Public Verdicta, jedne organizacije koja podržava žrtve kršenja ljudskih prava od strane ruskih institucija za provedbu zakona. I ovu organizaciju je Minisitarstvo pravosuđa stavilo na pomenutu listu. Taubina kaže da Zakon nevladinim organizacijama postavlja nerazumne zahtjeve. "To je apsurdno", kaže ona. "Mi nismo strani agenti. Zalažemo se za interese ruskih građana tako što pravno podržavamo žrtve kršenja ljudskih prava. "

Organizacijama koje u svojim dokumentima u statusu ne napišu "strani agent", prijete kazne i do 10.000 eura.

To je za nevladine organizacije, koje inonako imaju mali budžet, skoro neprebrodiva suma. Oznaka je međutim toliko omalovažavajuća da je njeno korištenje neka vrsta sopstvenog kažnjavanja, kaže Pavel Chikov, šef grupe za zaštitu ljudskih prava AGORA. "U Rusiji riječ 'strani agent' znači isto kao i špijun." Ta interpretacija pojma prema njegovim riječima dolazi još iz Staljinove ere kada su hiljade ljudi osuđene zbog navodne špijunaže za strane vlade. "Tada je vladalo mišljenje da su strani špijuni svuda. Sada je slično."

Pavel Chikow AGORA Association EINSCHRÄNKUNG

Pavel Chikov

Chikov vidi još jednu paralelu s prošlošću: on kaže da ruski predsjednik pokušava povući "čeličnu zavjesu" kao u sovjetsko vrijeme, iza koje neće biti mjesta za glasne kritičare režima. "Glavni cilj je da se grupe kao što je naša prisile na lojalnost ili da nestanu."

Veze sa Zapadom

Oštrija regulativa Zakona o nevladinim organizacijama dolazi u trenutku kada su odnosi između Zapada i Moskve ionako napeti. Međutim, generalni utisak aktivista u Rusiji je da pooštravanje Zakona treba više izraziti internu, a ne međunarodnu moć.

Ukoliko je međutim vrijeme izabrano namjerno, onda zbog toga što Moskva koristi povoljnu priliku, smatra Tanja Lokšina, šefica Human Rights Watch programa za Rusiju. "Vjerujem da Rusija sada pokušava zatvoriti usta svojim najjačim kritičarima, u trenutku u kojem su međunarodni partneri koncentrisani na Ukrajinu, posebno nakon pada aviona MH17", kaže ona. "Druge zemlje sada ne gledaju tako pomno kao ranije šta se dešava u unutrašnjosti Rusije."

Više organizacija, koje su registrovane kao "strani agenti", već su podnijele zajedničku žalbu Evropskom sudu za ljudska prava. Da bi međutim eventualno došle do odluke u svoju korist, moraju investirati mnogo vremena i rada.

Nezavisnost kroz razne donatore

Tanya Lokshina

Tanja Lokšina

Lokšina kaže da organizacije koje su obilježene kao "strani agenti" automatski osjete nepovjerenje stanovništva. "Te organizacije u svojim analizama više neće na vjerodostojan način moći zastupati svoje interese, a njihove strateške preporuke se više neće uzimati u obzir." Time se postavlja i pitanje kako će se nevladine organizacije u Rusiji ubuduće finansirati.

Natalia Taubina kaže da je u interesu Kremlja da tim grupama ponestane novca. Njena organizacija Public Verdict finansijsku pomoć prima od EU, UN-a, SAD-a, Velike Britanije, Norveške, ali i iz domovine Rusije. Ona vjeruje da su razni izvori finansiranja, ključ za nezavisnost. Vlada međutim želi da nevladine organizacije ubuduće finansira isključivo Rusija, zato što ne može kontrolirati grupe koje iz inostranstva dobijaju novac."