Rusija usvojila Kyoto-protokol

Ekolozi širom svijeta danas imaju razlog za slavlje. Donji dom ruskog parlamenta je usvojio takozvani Kyoto-protokol. Tako je taj sporazum usvojilo 29 od 36 velikih industrijskih nacija. Aritmetika prema kojoj se računa kada protokol stupa na snagu je isto toliko komplikovana kao i pregovori koji su vodjeni 1997. godine kada je protokol sačinjen. Za stupanje na snagu ovog sporazuma nije bilo dovoljno da ga usvoji većina država, nego i to da te države koje ga usvoje u atmosferu izbacuju 55 odsto od ukupne količine štetnih gasova u svijetu.

Stoga se, nakon odbijanja SAD-a da prihvate sporazum, već godinama čekalo da Rusija da svoj potpis na ovaj dogovor. Od glasa vlade i parlamenta u Moskvi je zavisilo to da li će se ispuniti preduslovi za stupanje na snagu protokola iz Kyota. Današnjom odlukom je upućen vrlo važan signal: države svijeta su u stanju da sklope medjunarodni sporazum čak i kada ga blokiraju same SAD.

Ipak, malo toga je ostalo od onoga što je bila ideja kada je 1997. godine u Kyotu nastao ovaj sporazum. Do 2010 će industrijske nacije svijeta nastojati da za pet odsto smanje količinu štetnih gasova koji se izbacuju u atmosferu, te se tako izaziva promjena klime, topljenje leda na Zemljinim polovima i podizanje nivoa mora. Većina država je povećala količinu štetnih gasova koje izbacuje u atmosferu. Na konferencijama koje su održane nakon one u Kyotu je sporazum razvodnjen i time što se u smanjenje štetnih gasova računalo i to koliko koja zemlja ima zelenih površina koje utiču na smanjenje ugljendioksida u atmosferi. Eksperti strahuju da će se na taj način jedino uspjeti u tome da količina štetnih gasova u atmosferi ostane na istom nivou. Ugovor, naime, podrazumijeva i trgovinu koja dosada nije bila uobičajena.

Bogate države mogu tako podržavati projekte dobijanja ekološke energije na jugu planete i to sebi uračunati kao doprinos smanjenju ispuštanja štetnih gasova. EU pokreće osim toga trgovinu pravima na emisiju štetnih gasova. Narednih godina se očekuje i početak pregovora sa zemljama u razvoju od kojih se tek očekuje da se obavežu na smanjenje zagadjenja atmosfere. Takve zemlje su naprimjer Indija i Kina.

Dosada se pokazalo da medjunarodni sporazumi nakon stupanja na snagu mogu da krenu i u neočekivanom pravcu. Tako se vjeruje kako će ovaj protokol doprinijeti da se smanji korištenje fosilnih goriva, da se pokrene razvoj i istraživanje novih izvora energije. Ovo je dobar dan i za Njemačku koja je bila jedan od zagovornika protokola iz Kyota.

Mjereno očima ekologa ovaj sporazum je mali korak, dok je u očima političara to veliki pomak naprijed. Što se SAD tiče, bez obzira na ishod predstojećih predsjedničkih izbora, vladi u Washingtonu će biti teško da medjunarodnoj borbi za očuvanje klime i dalje okreće ledja.