1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Rusija uskoro u međunarodnoj izolaciji

Referendum na Krimu će dovesti do međunarodne izolacije Rusije. Aneksijom Krima vlada u Moskvi bira pravac konfrontacije u kojem može samo izgubiti, piše u komentaru Inga Manteufela.

Održavanjem referenduma na Krimu vlada u Kremlju dodatno pogoršava ionako brizantnu situaciju u Ukrajini. Rezultat referenduma, koji je praktično već izvjestan, pri tome ne igra nikakvu ulogu. Razlog tome nije samo održavanje ovog glasanja, koje je upitno po međunarodnom pravu. Rusija time krši i ukrajinski ustav, ali i više međunarodnih ugovora.

Predsjednik Vladimir Putin je izabrao najbolji put ka međunarodnoj izolaciji iz koje će teško pronaći izlaz. Čak ni Kina nije podržala Rusiju u njenoj agresivnoj politici koju vodi prema Ukrajini. Podršku je dobio samo od režima sirijskog predsjednika Bašara el Asada i od Sjeverne Koreje.

Nelegitiman i neslobodan referendum

Ingo Manteufel je šef redakcije DW-a na ruskom jeziku

Ingo Manteufel je šef redakcije DW-a na ruskom jeziku

Politički bitno je i to što se kod ovog referenduma ne može govoriti o slobodnom izražavanju volje građana Krima. Ovaj referendum ne samo što je nelegitiman, nego on nije slobodan, a ni nezavisan. Ovo glasanje je organizovano na brzu ruku, prije njega nije bilo otvorene političke diskusije. Ono se odvija pod prismotrom ruskih trupa i njima bliskih "samoodbrambenih" snaga.

Cijeli referendum se odvija po poznatom scenariju koji je sprovodio Staljin na istoku Evrope po završetku Drugog svjetskog rata: Grupe odane Kremlju u saradnji sa ruskom vojnom slom insceniraju šou-program od glasanja uz angažman propagande. na taj način se daje određeni legitimitet ekspanzionističkoj politici. Niko neće ozbiljno shvatiti ovo glasanje.

Možda se Putin nadao da će mu Zapad nekažnjeno dozvoliti da u doba post-Janukovičeve Ukrajine sprovede ovakvu agresivnu politiku koja je u suprotnosti s međunarodnim pravom. Vjerovatno je računao s manje kritičnom retorikom Zapada. Možda još uvijek vjeruje da će se ogorčenje smiriti, ili da će Zapad ustuknuti i odustati od sankcija. Na kraju krajeva, već godinama u ruskoj javnosti postoji pogrešna pretpostavka o tome da je Zapad ovisan o ruskim isporukama energenata.

Poker na preveliki ulog

Putin se očito preračunao. Što je još gore, lideri u Kremlju još uvijek nisu shvatili da su predaleko otišli sa svojom igrom i da se kreću u pravcu žestoke konfrontacije sa Zapadom u kojoj će, srednjeročno gledano, biti gubitnici. Ruska privreda se već sada nalazi u fazi stagnacije. Već sada pad vrijednosti rublje guši potrošnju na ruskim tržištima, a time se smanjuje i standard stanovništva. Smanjenje izvoza energenata bi za Rusiju predstavljalo samoubistvo na rate, baš kao i najavljena prodaja ruskih deviznih rezervi.

Ciljane privredne sankcije Zapada bi u svakom slučaju imale velike posljedice po Rusiju. Ostaje nada da do toga neće doći. Međutim, SAD i EU kao odgovor na referendum najavljuju sankcije već za ponedjeljak (17.3.). najavljene su blokade bankovnih računa i vizna ograničenja za predstavnike ruske elite. Ove sankcije su posljednji pokušaj Zapada da se Rusija nagna na popuštanje i da se prisili na diplomatsko-politički dijalog sa vladom u Kijevu.

Ipak, strahuje se da će Kremlj ovo odbiti i da će tokom naredne sedmice krenuti i u formalnu aneksiju Krima u sastav Ruske Federacije. Za Zapad će to biti opravdani razlog da razmotri nove sankcije - privredne i političke. Opasna spirala sankcija tako će se nastaviti. Posljedica svega toga će biti neizbježna međunarodna izolacija Rusije.

Autor: Ingo Manteufel

Urednik: Azer Slanjankić