1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Rusija približila SAD i EU

27. mart 2014

EU i SAD nastavljaju koordinisanu politiku u cilju: stabilizacije Ukrajine ali i izolacije Rusije, saradnje na globalnoj bezbijednosti i miru, produbljivanja bilateralne ekonomske saradnje.

https://p.dw.com/p/1BWTU
Foto: picture-alliance/dpa

Saradnja EU i SAD u oblasti mira i bezbijednosti, trgovine i investicija, obezbjeđivanju energetske sigurnosti i borbi protiv klimatski promjena bile su teme o kojima je predsjednik SAD Barak Obama razgovarao sa evropskim zvaničnicima tokom svoje prve posjete sjedištu EU. “Evropa je najbliži partner SAD, a svijet je bezbjednije i pravednije mjesto kada SAD i EU stoje rame uz rame“, poručio je predsjednik SAD Barak Obama tokom obraćanja novinarima u Savjetu EU u Briselu.


Obama pokazao Rusiji granicu


Predsjednik SAD i njegovi domaćini: predsjednik Savjeta EU, Herman van Rompej i predsjednik Evropske komisije, Žoze Manuel Barozo, naglasili su da Vašington i Brisel imaju koordinisane pozicije kada je riječ o situaciji u Ukrajini, koje se zasnivaju kako na stabilizaciji ukrajinske sigurnosti i ekonomije, tako i na izolaciji Rusije zbog njenih akcija. Najviši evropski zvaničnici aneksiju Krima su nazvali “sramotom 21 vijeka koju neće priznati”, i najavili ekonomske sankcije protiv Rusije ukoliko napravi dalje korake u pravcu destabilizacije Ukrajine.

More zastava za predsjednika: zastupljene su sve zemlje članice EU i NATO-a
More zastava za predsjednika: zastupljene su sve zemlje članice EU i NATO-aFoto: Reuters


“Rusija stoji sama ”, poručio je predsjednika SAD, Barak Obama, naglasivši da su u tom stavu ujedinjene i zemlje članice Savjeta bezbjednosti UN, EU, NATO i G7: “Postoji način da se kroz diplomatske razgovore dođe do deeskalacije situacije. U suprotnom, ukoliko Rusija nastavi istim putem kao do sad sankcije će se pojačati, a izlocija biti još dublja“, upozorio je Obama.


U zvaničnim zaključcima samita EU-SAD, kada su spoljna politika i regionalna saradnja u pitanju, Brisel i Vašington još jednom su izrazili zajedničku zabrinutost i zbog „političkog i ekonomskog zastoja“ u BiH i potvrdili spremnost da zemlji pomognu na putu evroatlantskih integracija.


Stvaranje zone slobodne trgovine između EU i SAD


Pored saradnje na spoljnopolitičkom planu, EU i SAD posebanu pažnju poklanjaju svojim ekonomskim odnosima. „Svakoga dana trgovinska razmjena između dvije strane Atlantika iznosi 2,2 miljarde evra“ izjavio je predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo. SAD i EU, koje su međusobno najveći trgovinski partneri na svjetskom tržištu, rade na daljem širenju Transatlantskog trgovinskog i investicionog partnerstva (TTIP). Prošle godine Vašington i Brisel počeli su razgovore o stvranju jedinstvene zone slobodne trgovine, koja bi, ako se realizuje, bila najveća takve vrste u svijetu.

Američki predsjednik je iz Brisela otputovao u Rim gdje se u četvrtak sastaje sa papom Franjom
Američki predsjednik je iz Brisela otputovao u Rim gdje se u četvrtak sastaje sa papom FranjomFoto: Reuters


„Vjerujem da bi novim zamahom u ovom partnerstvu ekonomije i EU i SAD dobile značajnu injekciju dinamizma.Čak i povećale i potencijalni rast, ne samo u velikim kompanijama, već i u srednjim i malim preduzećima, a boljitak bi se, kroz otvaranje novih radnih mjesta sa obje strene Atlantika, osjetio i u domovima građana. Danas smo na najvišem nivou potvrdili našu posvećenost da to i ostvarimo, radi nas, ali i globalne ekonomije“, poručio je predsjednik Evropske komisije Barozo.


Kako smanjiti energetsku zavisnost EU od Rusije?


Energetska sigurnost i smanjenje zavisnosti EU od energenata iz Rusije bila je još jedna od važnih tema u razgovorima evropskih zvaničnika sa američkim predsjednikom. Obama je u Briselu naglasio da bi zona slobodne trgovine u mnogome olakšala izvoz prirodnog gasa iz SAD u EU, ali i poručio da EU mora sagledati i sopstvene rezerve i alternativne izvore energenata. EU je do sada uglavnom uvozila gas iz Rusije, dok je 40 procenata ukupnih količna gasa za EU prolazilo kroz Ukrajinu.

EU dobija 30% prirodnog gasa od Rusije, dok su Baltičke države skoro u cijelosti ovisne o ruskom gasu.
EU dobija 30% prirodnog gasa od Rusije, dok su Baltičke države skoro u cijelosti ovisne o ruskom gasu.Foto: Fotolia


“Novonastala situacija je zapravo poziv na buđenje Evropi da krene u razmatranje sopstvene politike energetske sigurnosti”, poručeno je u Briselu. U SAD došlo je do povećane proizvodnje gasa zahvaljujući eksploataciji škriljaca. Za sada SAD nije u velikim količinama odobravala izvoz gasa. Veći izvoz značio bi i porast cijena energenata na domaćem tržištu, ali i porast geoplitičke pozicije SAD.


Poslije radnog ručka sa predsjednicima Savjeta EU i Evropske komisije, američki predsjednik sastao se sa generalnim sekretarom NATO, Andersom Fogh Rasmussenom Obama je iz Brisela upozorio na smanjenje budžeta namijenjenog vojnim snagama u nekim od članica NATO i dodao da situacija u Ukrajini podsjeća na činjenicu da “sloboda nije besplatna” i da se moraju obezbijediti sredstva za opremu, osoblje i njihov trening. U Briselu je poručeno i da, za sada, ne postoje planovi za širenje NATO kada su u pitanju Gruzija ili Ukrajina, što se posebno odnosi na “komplikovane odnose Kijeva sa Rusijom”, poručio je američki predsjednik.

Autor: Marina Maksimović
Odgovorni urednik: Mehmed Smajić