1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Rusija nije zainteresirana za spas Kipra

Nade da će Rusija pomoći Kipru da se spasi od bankrota bile su velike ali od toga nema ništa, pišu njemački listovi. Novine donose i članak o jednom Romu, koji govori o nasilju na Balkanu.

List Spiegel online piše o neuspjelom pokušaju kiparskog ministra finansija da u Moskvi dobije neophodnu pomoć kako bi se izbjegao bankrot:

„Ne postoji interes za prijedloge iz Nikozije, rekao je ruski ministar finansija Anton Siluanov. Njegov kiparski kolega se praznih ruku vraća u svoju domovinu. Rusija neće dati novac, neće investirati i pregovore sa Kiprom je proglasila neuspjelim. Michalis Sarris je stoga nakon višednevnih pregovora otputovao u Nikoziju. Kipar do ponedjeljaka mora obezbijediti 5,8 milijardi eura kako bi dobio paket pomoć od deset miliona eura od strane Trojke koju čine Evropska unija, Međunarodni monetarni fond i Evropska centralna banka. U protivnom će bankrotirati“, piše Spiegel online.

Russland Zypern Finanzminister Sarris zu Gespräche in Moskau

Kiparski ministar finansija Michael Sarris u Moskvi nije imao uspjeha

EU mora biti oprezna

I list Allgemeine Zeitung iz Mainza se osvrće na krizu u Kipru i ulogu Evropske unije:

"Što je situacija užarenija, to je važnije ostati priseban. U slučaju Kipra to znači da Evropska unija jednostavno ne smije napraviti grešku i prihvatiti plan B tamošnje Vlade, samo zato što vrijeme ističe i zato što je ova ostrvska zemlja odlučila da nekako sama prikupi 5,8 milijardi eura da bi spasila tamošnje bake. Mora se ostati pri stavu da eurogrupa bankrot Kipra može spriječiti samo ako se ukloni njegov mogući uzrok. Uzrok je prenapuhani bankarski sektor koji je ruske oligarhe i druge velike investitore pozvao da svoj novac peru tamo gdje se toliko ne obraća pažnja na njegovo porijeklo i gdje su uvedene smiješne poreske stope. Smanjenju kiparskog bankaraskog sektora i finansijskom učešću onih koji su godinama bili privilegirani, ne smije biti alternative. Male štediše se iz toga rado mogu izuzeti. Ako Kiprani misle da se radi o oduzimanju imovine, onda je imovina u godinama krize oduzeta i njemačkim štedišama. U Njemačkoj je za razliku od Kipra kamatna stopa za ušteđevinu bila i ostala ispod stope inflacije“, piše Allgemeine Zeitung.

Belgrad Stadtbild

Beograd

Krvoločni psi sa Balkana

List Drei Welt u svom feljtonu predstavlja roman beogradske autorke Jelene Volič i njemačkog autora Christiana Schünemanna. Roman nosi naziv „Plavo kao različak“,. Radnja se dešava u Beogradu prije 20 godina.

„Roman ima sasvim nevin naziv. Priča počinje historijskog dana, 12. jula kada se dešavao i masakr u Srebrenici. Tada, prije skoro 20 godina, su bosanski Srbi pred očima pripadnika UN-ovih plavih šljemova počinili pokolj nad bosanskim muslimanima, najveći od kraja Drugog svjetskog rata. Tog 12. jula u Beogradu je bio lijep dan. Sijalo je sunce. Mirisalo na smolu. Muhe su se pobrinule za kompostiranje tijela dvojice elitnih vojnika koji su ubijeni kasarni na Topčideru i koji leže u sopstvenoj krvi. Milena Lukin slučajno se počinje baviti ovi slučajem. Zaposlena je na jednom Institutu za kriminalistiku i radi na svojoj habilitaciji u kojoj se bavi temom: da li je sistem kolektivne sigurnosti na pravnoj bazi uopšte moguć. Ona je samohrana majka jednog dječaka koji se upravo sa svojim ocem, Nijemcem, vratio sa odmora iz Hamburga. Tek što je počela raditi prevode, u njoj se budi instinkt lovca, a bosanskim ratom traumatizirani krvoločni psi jednog tajnog srpskog generala su joj za petama. U romanu „Plavo kao različak“ ima pomalo previše privatnog i političkog“, piše u listu Die Welt.

Autorka : Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose