1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Rusija na vrhu evropske atletike

Na Evropskom prvenstvu u atletici, Rusija je očekivano osvojila najveći broj medalja. Velika Britanija i Francuska su najbolje plasirane zapadnoevropske države, a Njemačka je zadovoljna uspjehom svojih sportaša.

Njemački atletičar Matthias De Zordo osvojio je srebrenu medalju u bacanju koplja

Njemački atletičar Matthias De Zordo osvojio je srebrenu medalju u bacanju koplja

Athletik EM in Barcelona Christian Reif

Nijemac Christian Reif, center, Francuz Kafetien Gomis, lijevo, i Britanac Chris Tomlinson, desno, poziraju nakon dodjele medalja za skok u dalj.

Posljednja dva od ukupno šest takmičarskih dana u Barseloni, donijeli su još jedan niz medalja za njemačke atletičare. U nedjelju su uspjeli osvojiti čak pet novih medalja. Zlatnu medalju na koju niko nije računao, osigurao im je skakač u dalj Christian Reif, srebro je osvojio bacač diska Robert Harting, a, na iznenađenje svih, bronzu za skakačicu u vis Ariane Friedrich i mušku štafetu 4x100 m.

Već u subotu je do tada potpuno nepoznati bacač koplja Mathias de Zordo osvojio srebrenu medalju, a bronzanu sedmerobojkinja Jennifer Oeser, sprinterica Carolin Nytra i bacač kugle Ralf Bartels.

Nijemci neočekivano dobri

Ukupno je njemački tim u španiji osvojio 16 medalja (četiri zlatne, šest srebrenih i šest bronzanih), što je znatno više nego na Svjetskom prvenstvu 2009. u Berlinu (devet) ili na Evropskom prvenstvu 2006. u Geteborgu (deset). Na početku takmičenja izgledalo je kao da će ovo prvenstvo biti veliki fijasko za Njemačku, s obzirom na to da su praznih ruku ostali sve velike nade tima, poput bacačice diska Nadine Müller ili bacača kladiva.

Athletik EM in Barcelona 2010

Štafeta 4x100

Pogledavši njemački bilans sa prvenstva, mora se, kao vrlo pozitivan aspekat, istaknuti činjenica da nisu samo bacači osvojili medalje, već da su u uspjehu tima učestvovali i sprinteri, trkači, te skakači. Uz to su se, pored već poznatih atletičara, uspjeli nametnuti i neki koji su do sada smatrani više drugo ili trećerazrednim. Sa optimizmom Nijemci mogu gledati u budućnost i zahvaljujući činjenici da je većina osvajača medalja starosne dobi između 23 i 28 godina, što znači da imaju sve šanse za dobre plasmane i na Olimpijskim igrama 2012. Čini se da je njemačka atletika definitivno na pravom putu za London.

Barselona b ez mnogo rekorda

Da bi dostigli sami vrh evropske i svjetske atletike, Nijemcima međutim nedostaje još mnogo rada, uprkos uspjesima iz Barselone. Gledajući ovogodišnje takmičenje, lako se mogao steći utisak da se zapravo radi o ruskom prvenstvu sa međunarodnim učešćem. Od zapadnih Evropljana najbolje su se plasirali Francuzi i Britanci. Uspjeh Britanaca nije nikoga iznenadio, imajući u vidu da im je budžet pred Olimpijadu u Londonu ušestostručen, ali ovakav bum Francuza nisu očekivali ni eksperti.

Flash-Galerie Spanien Leichtathletik Europameisterschaft Russland

Ruski atleticari Tatjana Firova (zlatna) Ksenija Ustalova (srebrna) i Antonina Krivošapka (bronzana) slave nakon finalne trke na 400m za žene.

Mora se primijetiti da ipak u trčanju svi Evropljani znatno zaostaju za nivoom Amerikanaca i Afrikanaca. Zanimljiva je i činjenica da po pitanju vremena, daljina ili visina u Barseloni nisu postignuti nikakvi rekordi. Atletičari koji su se predstavili na ovogodišnjem takmičenju, razlikuju se od često smiješnih likova koje smo mogli posmatrati u nedavnoj prošlosti. Naravno, ovo nije definitivni dokaz o „čistoći“ prvenstva, ali u svakom slučaju čini optimističnim.

Razlog za pesimizam s druge strane je loš odaziv publike u Barseloni. Tribine su ujutro redovno ostajale prazne, a čak pri važnim odlukama obično bi ostalo dosta praznih mjesta. Već ranije su organizatori cijelo takmičenje skratili sa devet na šest dana, no ni to nije mnogo pomoglo. Ukoliko atletika u budućnosti želi držati korak sa drugim sportskim disciplinama, potrebno je uvesti veće promjene. Zimski sportovi poput biatlona pokazali su koliko daleko promjene trebaju i mogu da idu.

Autor: Wolfgang van Kann/ Azra Avdagić

Odg. urednik: Svetozar Savić