Rusija na strani NATO-a

Nakon pritužbi o nepravilnosti predsjedničkih izbora u Avganistanu, predsjednik Hamid Karzai konačno je izrazio spremnost da učestvuje u drugom krugu izbora protiv svog glavnog rivala Abdulaha Abdulaha. Za NATO to u isto vrijeme znači i jedan problem manje i jedan problem više. Posljednjih mjeseci problemi NATO-a u Avganistanu postali su, činjenica je, znatno veći. I uz sve veće gubitke koje Zapadna alijansa trpi u toj zemlji u zemljama članicama raste otpor ka daljem angažmanu. Generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen ipak je pozdravio Karzaijevu odluku. Rasmusen je u ponedjeljak, prije Karzajijeve odluke, istakao šta je ono što je najvažnije po njegovom mišljenju.

"To znači veći i bolji oporavak službi, kako bi nova avganistanska vlada mogla sa više odgovornosti da se uhvati u koštac sa borbom protiv korupcije - a to znači da moraju da se izgrade avganistanske snage, koje bi se uz našu podršku, starale za bezbjednosnu situaciju. Ako hoćemo kasnije manje da radimo, sada moramo učiniti više", istakao je Rasmusen.

U čekanju strategije Bijele kuće

Američki general Stenli Mek Kristal, zapovjednik ISAF-ovih trupa u Avganistanu, kratko je rekao, da bez masovnog povećanja i do deset hiljada vojnika rat protiv talibana je nemoguće dobiti. Ali, držanje predsjednika Baraka Obame u vezi sa tim još je nejasno. Shodno tome oni čekaju jednu novu strategiju koju priprema Bijela kuća.

Ali jedna stvar je jasna: Da bi se uspjelo u Avganistanu NATO bi trebalo da iskoristi pomoć sa raznih strana, pa čak i iz Rusije. To je bilo zapravo jedno olakšanja kada je ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov prije nekoliko dana tokom posjete Briselu obećao upravo to.

"Naša stanovište je takvo da ne želimo da međunarodna zajednica ne uspije u Avganistanu. Mi ćemo, uprkos svemu, učiniti sve da to podržimo. Neuspjeh u Avganistanu bi značio da bi problem koji međunarodna zajednica ima što se tiče terorizma, trgovine droge i organizovanog kriminala, za Rusiju bio još veći."

Solidarno prema raketnim prijetnjama

Sa Rusijom postoji još jedna tema o kojoj će se raspravljati u Bratislavi. Predsjednik Obama je nakon žestokih protesta Rusije stavio na led projekte antiraketnog štita u Posljkoj i Češkoj. Protivraketni sistemi koji bi uništavali rakete ispaljane na primjer iz Irana još uvijek su predmet debata, ali cjelokupnog NATO saveza. I u očima generalnog sekretara Rasmusena to je ključna razlika.

"Nadam se da će to biti dogovor o jednoj evropskoj NATO-voj protiv-vazdušnojodbrani, kako bismo u većoj mjeri raspravljali o tome kako je sprovesti. I da kao saveznici solidarno podnesemo teret raketnih prijetnji."

Ali čak i ovde, važi isto kao kod zahtjeva za slanjem trupa: Čim se radi o tome kako pojedine zemlje mogu da doprinesu uzajamnoj sigurnosti, u sali nastaje tajac.

Autor: Christoph Hasselbach/ Svetozar Savić

Odg. urednik: Z.Ilić