1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Rusija ima interes za rješenje krize u Ukrajini

Rusija ima interes za rješenje krize u Ukrajini, tvrdi Rolf Mützenich, potpredsjednik kluba poslanika socijaldemokrata u Bundestagu. Vjeruje da je moguć razgovor o povratku Rusije u grupu G7, ako Moskva bude sarađivala.

Christiane Kaess: Gospodine Mützenich, prije susreta ministara vanjskih poslova grupe G7

održan je susret šefova diplomatija Njemačke, Francuske, Rusije i Ukrajine.

Oni su izrazili zabrinutost zbog aktuelne situacije u Ukrajini. Vjerujete li da je zabrinutost Rusije iskrena?

Mützenich: Vjerujem da će Rusija, dugoročno gledano, imati interesa da se situacija smiri, prvenstveno u Ukrajini, ali i u odnosima sa EU. Njemačka i Francuska su posebno spremne za razgovore u tom pravcu. Mislim da je zato bio dobro promišljen potez njemačkog šefa diplomatije Franka-Waltera Steinmeiera da se ova četiri ministra sastanu u Berlinu i prije susreta ministara na nivou G7.

Izgleda da se svi ponašaju kao da je u Ukrajini sve u redu, iako se vode borbe. Kada se ustvari može reći da je sporazum o primirju Minsk II propao?

Mützenich je u redovima SPD-a zadužen za pitanja vanjske politike i poštivanja ljudskih prava

Mützenich je u redovima SPD-a zadužen za pitanja vanjske politike i poštivanja ljudskih prava

Ne radi se o tome da se donese zaključak da je u Ukrajini sve u redu, daleko od toga da je to tako. Važno je da se sjedne za sto i razgovara o problemima, a njih još uvijek ima. Rekli ste da borbe još traju, što potvrđuju i posmatrači OSCE-a. S druge strane smo sporazumom Minsk II pokušali da postignemo da se smanji broj civilnih žrtava koje stradaju od teške artiljerije. Tu je došlo do izvjesnog napretka, a o teškoj artiljeriji se razgovaralo i na sastanku u Berlinu. Drugi bitan korak je proširenje misije OSCE-a i Njemačka će sa svoje strane doprinijeti tome.

Gospodine Mützenich ipak smo još uvijek daleko od istinskog primirja. Zar ne treba reagovati na to?

Vjerujem da se mora reagovati, ali se to mora uraditi na politički način i uz dosta strpljenja, što njemački ministar vanjskih poslova i čini. Ne mogu zamisliti da postoji neka alternativa tome. Pokušavamo da na situaciju utičemo preko institucija poput OSCE-a, ali i preko drugih država koje su u sve to uključene. Rusija ima veliku odgovornost. Zbog toga se 28 članica EU trudi da utiče na nju politički, ali i sankcijama.

Tražite strpljenje. Države članice G7 žele na skupu u Libeku da usvoje apel za Ukrajinu. Samo apel? Pokazuje li to svu bespomoćnost da se riješi situacija?

Riječ je o situaciji koja je veoma nepregledna. Postoje separatisti koji ne žele da se uključe u političko rješenje. S druge strane postoje razlike unutar ukrajinske vlade, posebno u parlamentu u Kijevu. Stoga nije lako pronaći prave odgovore. Na kraju krajeva, riječ je o odlukama koje se moraju donijeti na unutrašnjopolitičkom nivou. U Ukrajini postoje reformski procesi i kada razgovarate sa odgovornima u toj zemlji postoji interes da dobiju humanitarnu pomoć, ali i da se odluke donesu na osnovu političkog konsenzusa unutar te zemlje.

Šesfovi diplomatija G7 na sastanku u Libeku razgovaraju o Ukrajini

Šesfovi diplomatija G7 na sastanku u Libeku razgovaraju o Ukrajini

Okrenimo se odnosu prema Rusiji. Zamjenik predsjedavajućeg kluba demohrišćana u Bundestagu Franz-Josef Jung je izjavio kako bi Rusiju trebalo ponovo primiti u grupu najrazvijenijih industrijskih zemalja i od G7 ponovo napraviti G8 - ako se vlada u Moskvi bude pridržavala sporazuma Minsk II. Da li je aneksija Krima već zaboravljena i oproštena?

Ne! To je, naravno velika prepreka i niko ne priznaje tu aneksiju. Rusija se proteklih mjeseci mnogo trudila da za nju dobije priznanje drugih država, posebno onih iz grupe BRICS (Brazil, Indija, Kina, Južnoafrička Republika), ali su one to odbile. To je izvjestan adut koji se mora iskoristiti u pregovorima. Ali ako Rusija napravi pozitivne korake, moramo razgovarati i o uvedenim sankcijama i o njenom jačem uvezivanju u međunarodne procese. To ne znači da je ona već danas iz njih isključena, jer je bila aktivni sudionik pregovora sa Iranom.

Da li je za ponovnu uspostavu G8 dovoljno da se Rusija drži sporazuma Minsk II? Znači li da aneksija Krima tu više ne igra nikakvu ulogu?

Ne! To jednostavno nije odlučujuća tačka. Radi se o tome da sporazum Minsk II rezultira uspostavom pouzdanog i održivog primirja i da preraste u pregovarački proces u koji će, dugoročno gledano, biti uvučeno i pitanje Krima. O tome postoji i konsenzus sa Ukrajinom.

(S Rolfom Mützenichom razgovarala je Christiane Kaess, novinarka radija DLF)

Preporuka redakcije